Fitosteroli i stanoli


Na riječ “sterol” uvijek se sjetimo kolesterola. Neki biljni steroli zato smanjuju njegovu apsorpciju mehanizmom natjecanja za protein koji ih apsorbira. Našli su svoje mjesto u kozmetici kao zaštitni faktori za kožu i fini “mekani” osjećaj. Postali su i lijek za prostatu i zglobove. Premalo smo zahvalni biljnim sterolima na njihovom postojanju.

Fitosteroli/stanoli su druga vrlo važna klasa spojeva u biljnim uljima. Kao što im ime i govori, oni imaju steroidnu strukturu. Fitosteroli su postali tržišno poznati i pokazuju niz zanimljivih djelovanja :

  1. smanjuju kolesterol u krvi, vjerojatno putem smanjenja apsorpcije
  2. djeluju povoljno kod benignog povećanja prostate (poput fitosterola iz palme sabal i sjemenki bundeve)
  3. biljni su lijek kod osteoartritisa (artroze)
  4. pokazuju niz korisnih svojstava u kozmetici (zaštitna funkcija, emolijentno djelovanje…)

Fitosteroli/stanoli i kolesterol

Fitosteroli/stanoli se uglavnom dobivaju iz ulja soje, kukuruza, repice i suncokreta. 2009 godine EFSA (European Food Safety Authority) odobrila je zdravstvene tvrdnje za fitosterole u hrani, kako smanjuje kolesterol u krvi za 7-10,5%, ukoliko osoba konzumira 1,5-2,4 grama fitosterola dnevno. Ovo je bio veliki pomak za masovnu upotrebu fitosterola u prehrani. Danas su najčešće prisutni u namazima poput biljnih margarina, sirnih namaza i proizvoda od fermetiranog mlijeka poput jogurta. Mehanizam djelovanja je u početku bio vrlo spekulativan, ali su znanstvenici oduvijek sumljali da sličnost struktura (kolesterol je sterol po definiciji) ima veliku važnost u mehanizmu djelovanja. Otkrićem proteina zaduženog za apsorpciju nazvanog Niemann-Pick C1-like protein shvatilo se da je on bitan za apsorpciju ne samo kolesterola već svih sterolnih/stanolnih struktura. Mehanizam apsorpcije je kompetitivan, što znači da ako postoji veća količina sterola u hrani, slabije će se apsorbirati kolesterol. Upravo na ovom mehanizmu počiva opaženo smanjenje razine kolesterola u krvi izazvano biljnim sterolima/stanolima. Ipak, ovo nije jedini mehanizam djelovanja. De Smet et al. naglašavaju kako je u animalnim modelima dokazan mehanizam kojim biljni steroli direktno aktiviraju izbacivanje kolesterola iz krvi u lumen crijeva što dodatno objašnjava njihove dobri kliničke efekte. Kako je mehanizam djelovanja kompetitivan, za očekivati je da smanjenje kolesterola direktno ovisi o dozi sterola u prehrani. Doista, Laitinen et al. su analizirali nekoliko kliničkih studija biljnih sterola i stanola i jasno utvrdili kako veće doze i efikasnije smanjuju kolesterol. Na taj način pozivaju na primjenu većih kliničkih doza po potrebi, i do 10g dnevno, budući da i u toj dozi nisu opaženi neželjeni efekti u pacijenata, te nije dokazano smanjenje apsorpcije vitamina topivih u ulju (E, A, K i D) jer se ti vitamini apsorbiraju drugačije od kolesterola.

Nije svejedno koji  se fitosteroli koriste. Meijer et al. istraživali su koje su strukturne značajke sterola bitne za djelovanje. Za ispitivanje su odabrali sterole sojinog ulja bogatih 4-demetil-sterolima, ulja riže bogato 4,4′-dimetilsterolima, i shea maslaca bogato pentacikličkim sterolima. Utvrdili su kako su najefikasniji 4-demetil-steroli iz sojinog ulja. Steroli riže imali su slabiji efekt, dok su steroli iz shea maslaca bili potpuno nedjelotvorni. Išli su i korak dalje te su utvrdili kako spajanje 4-demetil-sterola s masnim kiselinama ne smanjuje njihov učinak, dok spajanje s fenolnim kiselinama smanjuje njihov učinak. Ovi podaci ponekad objašnjavaju naizgled nelogične rezultate kliničkih istraživanja, a poznati je primjer ulje ovojnice riže (rice bran oil). Ono je bogato skupinom sterola koju nazivamoγ-orizanol. Berger et al. ispitivali su utjecaj ulja ovojnice rižebogatog γ-orizanolom (16g/kg) i siromašnog istim spojem (1g/kg). Pacijenti su uzimali 50g ulja dnevno. Istraživače je iznenadilo što su oba ulja ostvarila isti efekt. Kako je γ-orizanol kompleks uglavnom sastavljen od 4,4′-dimetilsterola koji su slabije djelotvorni, očito je učinak ovisan o prisutnim demetilsterolima. Analizom oba ulja koja su koristili u studijama, uvidjeli su da su pacijenti koji su uzimali ulje siromašno γ-orizanolom unijeli 453 mg demetilsterola, a oni koji su uzimali ulje bogato γ-orizanolom su unijeli 740 mg demetilsterola dnevno.

Upotreba fitosterola/stanola u kozmetici

Ulja bogata fitosterolima/stanolima vrlo su vrijedni sastojak kozmetike. Oni na kožu djeluju emolijentno (omekšavaju kožu), stvaraju zaštitni film preko kože i time sprječavaju gubitak vlage (okluzija) a ponekad su korisni i u njegi masne kože. Najčešće se ulja bogata sterolima koriste za njegu suhe kože. Tako steroli iz shea maslaca djeluju snažno okluzivno i shea maslac je postao sinonim za njegu suhe kože i kože atopičara. Toliko je bitna funkcija nekih sterola da su proizvedene frakcije (izolati) nekih biljnih ulja bogatih sterolima. Tržišno su najpoznatiji fitosteroli maslinovog i avokadovog ulja koji u kozmetičkim formulacijama imaju funkciju emolijenta, te čine kožu mekanom i glatkom.

Značenje fitosterola proteže se i van biljnih ulja. Neki derivati fitosterola, pentaciklički alkoholi, djeluju i protuupalno, poput spoja faradiola iz cvijeta nevena.

Avokado/soja nesaponificirana frakcija

Francuska tvrtka Expanscience, kod nas poznatija po kozmetici Mustela, bavila se istraživanjem sterola iz nesaponificirane frakcije ulja soje i avokada u osteoartritisu.  Proizvod Piasclédine 300 sadrži 300mg sterolne frakcije ova dva ulja. 2010 godine Pavelka et al. objavili su rezultate kliničke studije u komparaciji s kondroitin sulfatom i utvrdili da je Piasclédine 300 jednako djelotvoran kao i kondroitin sulfat. Mehanizam djelovanja je vrlo širok: E.J. Kucharz sumarizira poznate podatke i utvrđuje da je vjerojatni mehanizam djelovanja poticanje sinteze proteoglikana i kolagena i smanjenje sinteze fibronektina, što doprinosi do regeneracije hrskavice kod osteoartritisa. Istovremeno, ovaj biljni dodatak prehrani smanjuje destruktivno djelovanje matriks metaloproteinaza koje razaraju hrskavicu i smanjuju upalni proces djelovanjem na proupalne citokine u osteoartritisu.

Fitosteroli i benigna hiperplazija prostate

Najprodavaniji biljni lijekovi koji se koriste u liječenju benigne hiperplazije prostate sadrže sterole te sterolima srodne strukture. Neki od njih izoliraju se iz biljnih organa u kojima ne nalazimo biljna ulja, poput korijena koprive i kore vrste Pygeum africanum, neki se izoliraju iz lipidima bogatih dijelova poput plodova palme sabal (Serenoa repens = Sabal serulatum). Od biljnih ulja tradicionalna upotreba najviše se bazira na ulju sjemenki buče (bundeve).  Ulje sjemenki bundeve obiluje fitosterolima koji mu daju karakterističan ugodan okus, te boju. ESCOP izrijekom navodi kako su sam sjemenke bundeve dozvoljene kao biljni lijek za benigno povećanje prostate, a nekoliko grupa znanstvenika ispitivalo je mogućnost korištenja upravo biljnog ulja bundeve kod te relativno česte bolesti muškaraca. Hong et al. usporedili su ulje sjemenki bundeve s pripravcima palme sabal, te njihovu kombinaciju. Utvrdili su kako ovo biljno ulje djeluje na poboljšanje simtpoma, učestalosti noćnog mokrenja i mikturicijske nalaze nakon duže primjene u relativno niskoj dozi od 320mg dnevno.