Kemizam i djelovanje eteričnih ulja

Sintetizirati molekulu eteričnog ulja zahtjevan je proces u kojeg je biljka uložila evolucijskog znanja i puno sunčeve energije. Gledano s biosintetskog aspekta, postoji nekoliko prototipnih puteva za većinu mirisnih molekula. Puno jednostavnosti za stotine i stotine raznolikih molekula.

Kemijska klasifikacija spojeva u eteričnim uljima

Postoji nekoliko klasifikacija spojeva u eteričnim uljima koje se međusobno isprepliću. Jedna klasifikacija se odnosi na biosintetsko podrijetlo, odnosno kojim točno metaboličkim putem biljka dobiva kemijski spoj (J. Bruneton: Pharmacognosie, ed. Tech & Doc). Tako se molekule mogu dijeliti na:

  1. terpenoide, nastale biosintetskim putem sinteze terpena. Većina molekula eteričnih ulja pripada ovoj grupi spojeva (mentol, 1,8-cineol, timol, karvon, borneol, geranial, neral i mnogi drugi). Oni se dalje dijele prema broju ugljikovih jedinica kojih zbog biosintetskog puta uvijek bude po višekratniku 5: monoterpeni (deset ugljikovih atoma, C10), seskviterpeni (15 ugljikovih atoma, C15) i diterpeni (20 ugljikovih atoma, C20).
  2. derivate fenil propana (C6+C3 jedinica), koji su nešto rijeđi, ali mogu biti dominantni spojevi u nekim uljima (eugenol, E-anetol).
  3. spojeve nastale razgradnjom masnih kiselina (linolne i α-linolenske kiseline), koji su relativno rijetki, a u rijetkim eteričnim uljima su i dominantni (masojalakton iz ulje masoje).
  4. spojevi nastali razgradnjom terpena. Oni se dijele na dvije podgrupe: C13-norizoprenoidi, poput damascenona iz ruže, i ironi, poput (+)-γ-irigerminala iz apsoluta irisa.
  5. drugi spojevi su vrlo rijetki, a to su sumporni i dušikovi spojevi nastali različitim metaboličkim putevima. Poznati su primjeri eteričnog ulja galbanuma (dušikovi spojevi) i klasaste metvice (sumporni spojevi).

Na sljedećoj slici je prikazan primjer biosintetskog puta jednog terpena, geraniola. Metabolizam geraniola tipičan je za sve terpene, a započinje jednostavnim gradivnim jedinicama od octene kiseline vezane za koenzim A. Te jednostavne gradivne jedinice na koncu se slažu u C5 gradivne jedinice – izopentenil pirofosfat i pentenil pirofosfat. Zbog toga svi terpeni imaju broj ugljikovih atoma koji je djeljiv s pet.

Geraniol je pak ishodni spoj od kojeg kasnije nastaju svi drugi monoterpeni (limonen, timol, karvon, mentol i mnogi drugi).

Druga slika prikazuje primjer biosinteze fenilpropana, eugenola.

Prve dvije skupine, terpenoidi i fenilpropani, dvije su najvažnije skupine. Druge dvije skupine vrlo su bitne za olfaktorne (mirisne) osobine, ali manje su presudne za djelovanje eteričnih ulja.

Druga je klasifikacija vezana uz kemijske funkcionalnosti: ugljikovodici, alkoholi, fenoli, aldehidi, ketoni, esteri, eteri, peroksidi, metoksifenoli i drugi spojevi.

Ova klasifikacija nam je korisna jer najbolje korelira biološku aktivnost i kemijsku strukturu.


PODSTRANICE: