Divizma

Verbascum sp. Scrophulariaceae

NAZIV VRSTE:

Verbascum thapsus L.,

sitnocvjetna divizma Domac R. 1994; lepuh 1847, tabak divji, 1847, belolist Šulek, B., 1879, beloperka, Šulek, B., 1879; divizmina, Šulek, B., 1879; klučnjak, Šulek, B., 1879; levin Šulek, B. 1879; lopuh široki Šulek, B. 1879; margetica Šulek, B., 1879; narav djevična Šulek, B., 1879; srce kraljevsko Šulek, B. 1879; svićarica Šulek, B., 1879; sviećnjak Šulek, B. 1879; svitaljka Šulek, B. 1879; vučji rep Šulek, B. 1879; žutocviet Šulek, B. 1879; kraljevska svića Šulek, B., 1879; vunavka Šulek, B., 1879; pustena divizma Schlosser

V. phlomoides L.

pustenasta divizma Domac R. 1994; lepuh 1847; osljepar 1847; lepušac Šulek B. 1879; pelin ošlji Šulek B. 1879; velecvjetna divizma Schlosser J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876; divizma obična Šimić F. 1980;  divizma krupnocvetna Gelenčir, J. 1991

V. densiflorum Bertol. (= V. thapsiforme Schrad.) Scrophulariaceae

velecvjetna divizma Domac R., 1994; lepuh 1847; oslji pelin 1847; tabak divji 1847; žutočvit 1847; lopusina 1847; tabak divlji Šulek B. 1879; žutocviet Šulek B. 1879; žutopustena divizma Schlosser J.C.K.; Vukotinović Lj. 1876

eng. mullein; fr. buillon blanc, molène, cierge de Notre-Dame, herbe de Sainte-Fiacre, bonhomme; njem.Wollblumen, Königsherzenblumen, Wollkratusblumen, Himmelbrandstee

PORODICA:

Scrophulariaceae

ROD:

Verbascum

LJEKOVITI DIO BILJKE:

Cvijet, vrlo rijetko i list.

TRADICIONALNA PRIMJENA:

Kašalj, infekcije dišnog sustava, zacijeljivanje kože, oblozi kod bolnih zglobova.

MODERNA PRIMJENA:

Prehlada praćena kašljem i upaljenim grlom i/ili kao ekspektorans.

KADA BITI OPREZAN:

Vrlo sigurna za primjenu. Cvijet ima dlačice koje vrlo rijetko mogu biti i iritativne za sluznicu, stoga čaj treba procijediti kroz sito s finom mrežicom.

PREHRAMBENA VRIJEDNOST:

Cvjetovi su se koristili za bojanje slastica.

MOGUĆE ZABUNE:

Vrlo rijetko kada je biljka u cvatnji. Postoje i druge vrste divizmi osim ove tri navedene vrste, no zabune nisu opasne.

ZANIMLJIVOSTI:

Divizme nam dolaze iz stepa središnje Azije. Fini, mekani dlakavi listovi odavno su bili najnježniji wc papir, stoga se divizma sadila i kao lončanica uz zahode.

Moja starija seka Morana ulazi u jednu karlovačku ljekarnu. “Čaj divizme vas molim”. “A, opet vam je to brat rekao da kupite.” Naravno, nisu je imali u tom trenu. Jednom sam se šalio da će me zvati “gospon divizma” jer ju volim preporučiti čim čujem riječ kašalj. Svatko ima svoje omiljene biljke za kašalj i katkad je ružno suditi koja je biljka “bolja” – odabir biljaka ionako ovisi o tipu kašlja i uzroku. No, ova robusna biljka djeluje onda i kada sljez, pa čak i bršljan, nisu odradile svoj posao. Divizma je tipična biljka ako ste početnik u fitoterapiji i još ne znate odabrati biljku temeljem tipa kašlja. Skriva divizma i dodatnog asa u rukavu – ona je tihi pratitelj kozmetike.

Botanički podaci

Najčešće dvogodišnje biljke koje u prvoj godini razvijaju samo rozetu velikih (do 40 cm), lopatastih ili šiljastih, tupo pilastih listova. U drugoj godini razvija se uspravna stabljika, kod nekih vrsta (V. thapsus) visoka i do 2-3 metra. Žuti cvjetovi su združeni u čuperke po 2-5 cvjetova i čine gusti cvat nalik klasu. Cvat je razgranjen ili nerazgranjen, gusto dlakav ili gol, ovisno o vrsti. Veličina cvjetova također varira ovisno o vrsti. Centar rasprostranjenosti su stepska područja središnje Azije, odakle su se proširile Europom i Afrikom.

Oficinalni dijelovi biljke

Cvijet. Daleko rjeđe i list.

Kvaliteta

Sukladno Ph. Eur. 01/2011:1853 Verbasci flos:

  1. makroskopska i mikroskopska identifikacija
  2. identifikacija tankoslojnom kromatografijom uz kavenu kiselinu i hiperozid kao poredbene tvari
  3. strana tvar: najviše 5% smeđih latica i najviše 2% fragmenata čaški i drugih strani tvari, određen o na 20g
  4. indeks bubrenja: namanje 9, određeno na pulveriziranoj drogi, ovlaženoj 96% etanolom
  5. gubitak sušenjem: najviše 12% (1.000 g pulverizirane droge, sušenje 2 sata na 105 °C)
  6. ukupni pepeo: najviše 6,0%
  7. pepeo netopiv u kloridnoj kiselini: najviše 2%

Kemijski sastav

Sluzi (oko 3%) sastavljene od 47% D-galaktoze, 25% L-arabinoze, 14% D-glukoze, 6% D-ksiloze, 4% L-ramnoze, 2% D-manoze i 1% L-fukoze, te 12,5% uronskih kiselina. Iridoidi (0,15-0,56%): aukubozid, 6β-ksilozilaukubin, katalpol, 6β-ksilozil-katalpol, metil-katalpol, izokatalpol, spekiozid. Saponozidi: verbaskosaponozid, 16α-hidroksi-13β,28 epoksi verbaskosaponozid (verbaskosaponozid B), dramnosilverbaskonozid, muleinsaponozid I-VII, koji sadrže kao aglikon 11,28-epoksi-olean-11-en. Heterozidi feniletana: verbaskozid (akteozid, α-L-ramnozil-1-3-(4-O-kaveoil)-β-D-glukozid), 3,4-dihidroksifeniletanol (ima ga 0,6% u V. densiflorum, a tek tragovi u V. phlomoides). Flavonoidi (0,5-4%): apigenin, luteolin i njihovi  7-O-glukozidi. Steroli: digiprolakton. Lignani, fenolske kiseline.

Indikacije/djelovanje

Upalne bolesti dišnog sustava (Komisija E).

Prehlada praćena kašljem i upaljenim grlom i/ili kao ekspektorans (ESCOP).

Tipovi ekstrakata i posologija

Infuz i sirup.

Komisija E: 3-4g droge dnevno i ekvivalentni pripravci.

Infuz: 1-1,5g droge (ESCOP), 2dcl vode, 10-15 minuta. Ocijediti kroz sitno cjedilo ili tkaninu zbog prisustva iritativnih dlačica. Piti svježe spravljen 1-3x dnevno.

Vrijeme primjene

Do poboljšanja simptoma. U slučaju progresije simptoma odmah se javiti liječniku.

Kontraindikacije

Nepoznate.

Interakcije s lijekovima

Nepoznate (Komisija E, ESCOP).

Suspektna farmakodinamska interakcija s centralnim antitusicima.

Mehanizam djelovanja

Mehanizam djelovanja divizme počiva na dvije glavne grupe spojeva: sluzi i iridoidima. Takvu kombinaciju tvari nalazimo i u biljkama poput uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.). Sluzi olakšavaju iskašljavanje, dok su iridoidi protuupalni i smiruju pretjerani i nadražajni kašalj. To je i vjerojatni mehanizam djelovanja, premda samih predkliničkih ispitivanja divizme i nema puno.

Prva dostupna studija dostupna nam je još iz 1843. godine. CB Lane napisao je, po današnjim mjerilima, bizarni rad o sedativnom djelovanju divizme i kojem možete vidjeti tipičnu famakologiju XIX stoljeća. Nekoliko znanstvenih radova potvrdilo je djelovanje protiv virusa, poput herpes simplex (Slagowska et al.), herpes simplex i virusa gripe (Zgorniak-Nowosielska), virusa gripe (Rajbhandari et al.) i pseudorabies virusa (Escobar et al.). Pitanje je da li se ovakav učinak očekuje in vivo: najvjerojatnije mehanizam djelovanja opravdava uporoabu ovih biljaka kao simptomatske terapije kašlja a ne zbog direktnog antivirusnog djelovanja.Speranza et al. potvrdili su protuupalni učinak aktivne tvari, iridoida verbaskozida, in vitro. To potvrđuju in vitro i Grigore et al. te logično zaključuju kako su za taj učinak odgovorni polifenoli. Ali et al. ispituju etnobotaničku primjenu divizme u Pakistanu gdje se biljka koristi i protiv crijevne infestacije helmintima. Ipak, ova uporaba vjerojatno nikada neće ući u kliničku praksu jer poznajemo i među priridnim spojevima djelotvornije biljke.

Turker et al. objavljuju odličan pregled tradicionalne i moderne primjene divizme, te postuliraju navedene mehanizme djelovanja.

Sigurnost primjene

Divizma se općenito smatra sigurnom za uporabu. Escobar et al. dokazuju kako i visoke doze ekstrakta divizme ne pokazuju genotoksični učinak.

Kozmetička primjena

Divizma je zaboravljeni sastojak kozmetike. Vodeni macerati i infuzi cvijeta divizme koristili su se, kao i sljez, za ublažavanje upala i crvenila kože. Kemijski sastav opravdava ovakvu uporabu: sluzi u divizmi su emolijensi, a iridioidi protuupalne tvari. Kao svježe spravljen tonika za lice može poslužiti za njegu suhe kože sklone crvenilu, ali svakako treba dobro filtirirati vodeni ekstrakt kako bi se uklonile potencijalno iritativne biljne dlačice.

Macerat divizme, najčešće u marelici ili bademu, ali i maslinovom ulju, odvajkada se koristio kao kozmetika. Čak i kao uljni macerat je fini emolijens i čini kožu mekšom.

Osobna iskustvena praksa

Čak i na fakultetu, o divizmi sam učio samo na botanici. Dugo marginalizirana i u nas skoro nepoznata, divizma je biljka vrijedna puno pažnje. U mojoj je praksi postala standard koji dajem kod respiratornih infekcija kao osnovni ekspektorans. Uvriježilo se pravilo: ako nije pomogao crni ili bijeli sljez, pomoći će divizma. Čisto u praktično smislu, divizma je bolji ekspektorans i “čistač” pluća, s time što mu je priprema i okus daleko jednostavniji od vrlo djelotvornog omana. Pogodan je i za pedijatrijsku upotrebu i idealan je u ranim fazama infekcije dok je kašalj još neproduktivan i iritirajući.

U zapadnoj Europi ona je standardni sastojak u čajnim smjesama i sirupima za dišni sustav, najčešće u kombinaciji s drogama s anetolom (anis) te drugim biljkama sa sluzima (crni sljez). Popularne su i kao pastile za grlo, još i prije no što su pastile islandskog lišaja preuzele primat na tržištu. U Hrvatskoj se nalazi u fiksnim kombinacijama s drugim biljkama u nekim sirupima.

Kod dišnih infekata, volim ju preporučiti zajedno s ekstraktima ehinacee (EPS, SIPF).