Tinkture svježih biljaka


Tinkture svježih biljaka u nas još uvijek su neuobičajene. U Europi one su već klasika. U svježoj biljci sačuvani su spojevi koje se inače raspadaju sušenjem. Njihovo spravljanje je sve samo ne jednostavno i temelje se na više propisa. Najvažniji korak je određivanje sadržaja vode u biljci kako bi znali koliko etanola trebamo dodati.

tinkture macerat

Proces spravljanja tinkture svježih biljaka je naizgled jednostavan u kojem umjesto suhe biljke koristimo svježu. Ipak, postupak je složeniji. Postoji više grupa propisa uključujući i Francusku farmakopeju, no najčešće se majčinske tinkture spravljaju sukladno homeopatskoj farmakopeji Homöopathischen Arzneibuch (HAB). Europska farmakopeja je preuzela ovaj sustav (01/2011:2371).

Prema HAB i Ph. Eur., imam četiri različite mogućnosti izrade.

  1. prema propisu 1, ako biljka sadrži više od 70% soka svježe biljke koji se može mehanički istisnuti, a sama biljka ne sadrži eterična ulja, sluzi i rezine
  2. prema propisu 2, ako biljka sadrži manje od 70% soka, više od 60% vlage (odnosno dolazi do gubitka sušenjem većim od 60%), a biljka ne sadrži eterična ulja i rezine
  3. prema propisu 3, ako biljka sadrži eterična ulja ili rezine, te manje od 60% vlage
  4. propis 4 odnosi se na homeopatske tinkture spravljene od suhih biljaka i opisan je u tinkturama dobivenim iz suhe biljke

Maceracija se odvija uglavnom tijekom deset dana, no u pojedinim slučajevima koristi se maceracija do 60 dana ili vrlo prolongirana maceracija, 180 i više dana.

Propis 1

Kod propisa 1, postoje dva slučaja:

  1. ako se tinktura radi od soka
  2. ako se tinktura radi od svježeg lateksa biljke

Slučaj 1 (HAB 1a, Ph. Eur. 1.1.1)

Biljka sadrži više od 70% soka koji se može istisnuti. Sok se istisne mehaničkim postupcima i odmah se pomiješa s  86% etanolom (maseni postotak; odgovara 90% volumnom postotku etanola). Posuda se zatvori, drži se pet dana na temperaturi koja ne prelazi 20 ºC. Potom se nastala tinktura filtrira i ona sadrži 43% etanola (maseni postotak, odgovara 50 volumnih %). Potom slijedi razrjeđivanje. Monografije pojedinih biljaka točno zahtijevaju određeni sadržaj suhog ostatka (N0). U filtriranoj tinkturi odredi se stvarni sadržaj suhog ostatka (Nx) i ukupna masa filtrirane tinkture (m). Suhi ostatak određuje se sušenjem na povišenoj temperaturi kako bi isparilo svo otapalo (etanol i voda). Razrjeđuje se s 43 masenim % etanolom.

Masa otapala (A1) koja se dodaje za razrjeđivanje računa na sljedeći način:

A1= m(Nx -N0)/N0

Slučaj 2 (HAB 1b, Ph. Eur. 1.1.2)

Biljka sadrži lateks koji se ekstrahira. U ovom slučaju 1 maseni dio lateksa macerira se u 2 masena dijela 30 maseno postotnog etanola (36 volumno postotnog) uz miješanje. Nakon maceracije, nastala tinktura se filtrira. Ako monografija biljke koja se spravlja na taj način zahtijeva točno određeni suhi ostatak, tada se priostupa razrjeđivanju kao u slučaju HAB 1a. Razrjeđuje se s 30 masenim postotnim etanolom.

Propis 2

Kod propisa 2, kao što smo rekli, biljka sadrži manje od 70% soka, više od 60% vlage (odnosno dolazi do gubitka sušenjem većim od 60%), a biljka ne sadrži eterična ulja i rezine. Postoje dva različita slučaja, ovisno o postotku etanolu s kojim se vrši ekstrakcija. Koji postotak se koristi, ovisi o propisu za pojedinu biljku.

  1. slučaj 1 (HAB 2a, Ph. Eur. 1.1.3), gdje se svježa biljka macerira s 86 masenim postotnim etanolom (90 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 43 masena % etanola (50 volumni %)
  2. slučaj 2 (HAB 2b, Ph. Eur. 1.1.4), gdje se biljka macerira s 62 masenim postotnim etanolom (70 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 30 masena % etanola (36 volumni %).

U ovom slučaju, postupak je pomalo kompliciraniji. Treba odrediti sadržaj vode u biljci. To se provodi sušenjem na 105 ºC kroz 2 sata na 2,00-5,00 g svježeg biljnog materijala. I prije no se odredi ovaj sadržaj, svjež biljni materijal se usitni/samelje, te stavi macerirati  u ne manje od pola mase etanola (jedne od dviju navedenih, 86 maseni % ili 62 maseni %). Posuda se zatvori i drži na temperaturama ne većim od 20 ºC.

Određivanje sadržaja vode je neophodno kako bi se uvijek zadržao isti omjer etanola i vode, a sam sadržaj vode u biljci, naravno oscilira od berbe do berbe. Kada eksperimentalno odredimo sadržaj vode u svježoj biljci koju smo stavili macerirati, moramo izračunati masu etanola (86 maseni % ili 62 maseni %), A2. To se računa na sljedeći način:

A2 = (m x T)/100 – masa već dodanog etanola

m je masa svježe biljke

T je gubitak sušenjem izražen u postotku

Kako izračunati gubitak sušenjem?

Dio biljnog materijala odvoji se za analizu sadržaja vode. Prema farmakopeji, uzima se manja količina biljnog materijala (1 gram) ali obično kod kuće nemate analitičke vage. Stoga će trebati uzeti oko 20-50g (što je improvizacija osnovne tehnike). Odmah se ta masa stavi u pećnicu u široku staklenu ili porculansku posudicu. Posudicu obavezno odvažite i napišite točnu masu. Odvažite u nju točno 20g biljnog materijala i stavite suđiti na 100 ºC (ne više) i težina posudice i biljnog materijala bit će masa uzorka. Trebat će sušiti oko 3 sata ili više dok materijal nije u potpunosti suh. Odvažite tada ponovo i to će biti masa uzorka nakon sušenja. Izračunajte gubitak sušenjem (T):

T=((masa uzorka – masa uzorka nakon sušenja) /(masa uzorka – masa posudice)) x 100

Izračunata masa etanola željenog postotka dodaje se, posuda se zatvara i uz povremeno miješanje vrši se postupak maceriranja od najmanje mjesec dana, uz uvjet da temperatura maceracije ne prelazi 20 ºC.

Kada je maceracija gotova, vrši se cijeđenje i filtracija.

Potom se, kao i u propisu 1, vrši određivanje suhog ostatka u tintkuri. Ako je potrebno, vrši se razrjeđivanje. U slučaju 1, HAB 2a, Ph. Eur. 1.1.3 s 43 masenim % etanolom (50 volumni %); u slučaju 2, HAB 2b, Ph. Eur. 1.1.4 s 30 masenim % etanolom (36 volumni %). Kao i u propisu 1, suhi ostatak definiran je monografijama. Kako bismo dobili konačnu tinkturu, ponovno ćemo opisati račun.

Određeni sadržaj suhog ostatka je N0. U filtriranoj tinkturi odredi se stvarni sadržaj suhog ostatka (Nx) i ukupna masa filtrirane tinkture (m). Suhi ostatak određuje se sušenjem na povišenoj temperaturi kako bi isparilo svo otapalo (etanol i voda).

Masa otapala (A1) koja se dodaje za razrjeđivanje računa na sljedeći način:

A1= m(Nx -N0)/N0

Propis 3

ekstrakti

Propis 3 se koristi kada svježa biljka sadrži eterična ulja ili rezine, te manje od 60% vlage koji se određuje sušenjem biljnog materijala. Vrlo velik broj biljaka se spravlja na ovaj način, jer je znatan broj ljekovitih biljaka sadrži rezine ili eterična ulja.

U propisu 3 postoje tri različita slučaja, ovisno o postotku etanolu s kojim se vrši ekstrakcija. Koji postotak se koristi, ovisi o propisu za pojedinu biljku.

  1. slučaj 1 (HAB 3a, Ph. Eur. 1.1.5), gdje se svježa biljka macerira s 86 masenim postotnim etanolom (90 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 60 masena % etanola (68 volumni %)
  2. slučaj 2 (HAB 3b, Ph. Eur. 1.1.6), gdje se biljka macerira s 73 masenim postotnim etanolom (80 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 43 masena % etanola (50 volumni %).
  3. slučaj 3 (HAB 3c, Ph. Eur. 1.1.7), gdje se biljka macerira s 43 masenim postotnim etanolom (50 volumni %), a finalni ekstrakt (tinktura) sadrži oko 30 masena % etanola (36 volumni %).

Praktični postupak je sličan Propisu 2. Biljnom materijalu odredi se udio vode (vlage) određivanjem gubitkom mase sušenjem. Biljna masa se usitni i odmah prelije s ne manje od pola mase odabranog razrjeđenja etanola. Spremnik se zatvori i drži na temperaturi ne višoj od 20 ºC.

Kaoš to smo upoznali u Propisu 2, nakon određivanja vlage, određuje se koliko će se dodati etanola odabranog razrjeđenja (A3). No, ovog puta se koristi dupla količina od propisa 2.

A3 = (2 x m x T)/100 – masa već dodanog etanola

m je masa svježe biljke

T je gubitak sušenjem izražen u postotku

Izračunata masa etanola željenog postotka dodaje se, posuda se zatvara i uz povremeno miješanje vrši se postupak maceriranja od najmanje mjesec dana, uz uvjet da temperatura maceracije ne prelazi 20 ºC. Kada je maceracija gotova, vrši se cijeđenje i filtracija.

Kao u Propisu 1 i 2, tinkturi se određuje sadržaj suhe tvari i na isti način se računa razrjeđenje. Treba samo voditi računa kako se razrjeđivanje vrši s sljedećim razrjeđenjima etanola:

  1. slučaj 1 (HAB 3a, Ph. Eur. 1.1.5), s 62 masena % etanola (70 volumni %)
  2. slučaj 2 (HAB 3b, Ph. Eur. 1.1.6) s 43 masena % etanola (50 volumni %).
  3. slučaj 3 (HAB 3c, Ph. Eur. 1.1.7) s 30 masena % etanola (36 volumni %).

Kako pojednostavniti?

Ako ste se pomalo izgubili u formulama i propisima, niste jedini. Ipak, ako ste pravi “tinkturaš” ovo biste trebali znati i kad vas probude u 3 ujutro. Glavni je problem što većini vas nisu dostupne farmakopejske norme i teško je naći koji je suhi ostatak propisan, nadalje ot uključuje i dodatni eksperiment sušenja tinktura. Dugo sam razmišljao kako pojednostavniti posao bar malo. nastale tinkture bit će aproksimativne ali dobre. Pogledate li ispod tablicu koji propis vrijedi za koju vrstu, uočit ćete kako se većina biljaka spravlja po propisu HAB 2A 43 i HAB 3A 62. Najbitnije je odrediti gubitak sušenjem – ponovite to kod propisa 2.  Krenimo korak po korak i uzet ćemo dva primjera, medvjeđi luk (izrađuje se prema HAB 2A 43) i gospinu travu (HAB 3A 62).

Korak 1. Odabir spravljanja i obrada biljke

Potražit na koji način se spravlja biljka u tablici na kraju poglavlja. Ako se biljka spravlja prema propisu 4, postupšite prema propisima za tinkture suhe biljke. Biljku kad uberete dobro očistite od zemlje, dijelova koji nisu dio biljke i drugih stranih čestica. Jedan dio biljke obavezno odvojite za određivanje gubitka sušenjem (vidi pod Propis 2). Biljni materijal obavezno dobro usitnite na male dijelove, primjerice rezanjem nožem. Ovaj je korak bitan kako bi otapalo što brže ušlo u biljku.

Na našim primjerima, odvojili ste 1kg svježeg lista medvjeđeg luka i cvijeta gospine trave.

I jednu i drugu biljku ste, podsjećamo, dobro usitnili i prelit ćete s 0,55 kg 90% etanola.

Korak 2. Otapanje u koncentriranijem alkoholu

Postupite prema propisu za pojedinu biljku. Napravite potrebno razrjeđenje etanola. Pazite – trebat ćete spraviti koncentriraniji i razrjeđeniji etanol. Nakon što ste odredili gubitak sušenjem izračunajte koliko treba još dodati koncentriranijeg etanola.

Odredili ste kako je gubitak sušenjem za medvjeđi luk 65%, a za gospinu travu 60%.

Za medvjeđi luk, podsjetimo se, dodat ćemo prema formuli:

A2 = (m x T)/100 – masa već dodanog etanola

A2 = (1kg x 65)/100 – 0,55 = 0,65 kg – 0,55kg = 0,1 kg

Za gospinu travu formula je drugačija:

A3 = (2 x m x T)/100 – masa već dodanog etanola

A3 = (2 x 1kg x 60)/100 – 0,55 = 1,2kg – 0,55kg = 0,65kg

Dodajte etanol, dobro izmiješajte i odmah krenite na korak 3.

Korak 3. Dodavanje razrjeđenijeg etanola

Ovo je glavni korak aproksimacije. Naime, umjesto da kasnije određujemo suhi ostatak, jednostavno ćemo dodati toliko otapala da je omjer suhog dijela biljke i ukupnog otapala 1:5 (w/w).

Za medvjeđi luk:

Gubitak sušnjem je 65%. To znači kako je masa suhe biljke 35%, a za kilogram svježeg materijala to je 0,35kg. Ukupno smo dodali 0,65g otapala i tome ćemo pribrojiti i 0,65g vode iz biljke (voda iz biljke ubraja se u otapalo). Ukupno imamo 1,3kg otapala.

Ukupna masa otapala biti će 0,35 x 5 = 1,75kg. Mi imamo već 1,3kg otapala, pa ćemo dodati 0,45kg etanola, ali razrijeđenijeg: 50 vol%.

Za gospinu travu:

Gubitak sušenjem je 60%. To znači da imamo 40% suhe tvari. 1kg svježe biljke koje smo uzeli sadrži 0,4kg suhe biljke. Za 0,4kg trebat će ukupno 2kg otapala.

Mi smo dodali 1,2kg koncentriranije etanola, a biljka sadrži 0,6kg vode, što znači da imamo 1,8kg otapala. Trebat će nam 0,2 kg razrjeđenijeg, 70vol% etanola.

Korak 4: maceracija

Dobro poklopite i ostavite stajati dva tjedna, a svakodnevno ih promiješajte. Potom dobro ocijedite. Po potrebi i filtrirajte.

Tablica propisa

Za svaku vrstu postoji predviđeni temljem kojeg propisa se spravljaju tinkture. Pronađite u tablici biljnu vrstu koja vas zanima (ima ih oko stotinu vrsta) te koji se propis primjenjuje.

VrstaDio biljkePropis
Anđelika (Angelica archangelica)korijenHAB 4A 62
Anis (Pimpinella anisum)plodHAB 4A 86
Artičoka (Cynara scolymus)listHAB 3A 62
Bazga (Sambucus nigra)cvijetHAB 3A 62
Betonika (Betonica officinalis)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Bijela mrtva kopriva (Lamium album)zelenHAB 2A 43
Borovica (Juniperus communis)pseudoplodHAB 3A 62
Borovnica (Vaccinium myrtillus)listHAB 3A 62
Bosiljak (Ocimum basilicum)listHAB 3A 62
Breza (Betula sp.)listHAB 3C 30
Bršljan (Hedera helix)listHAB 3A 62
Čempres (Cupressus sempervirens)češerHAB 3A 62
Čičak (Arctium lappa)korijenHAB 2A 43
Cimet (Cinnamomum verum)koraHAB 4A 62
Crni ribiz (Ribes nigrum)listHAB 3A 62
Crni sljez (Malva sylvestris)list i cvijetHAB 3A 62
Čuvarkuća (Sempervivum tinctorium)listHAB 2A 43
Dimnjača (Fumaria officinalis)zelenHAB 2A 43
Divizma (Verbascum sp.)cvijetHAB 2A 43
Divlja maćuhica (Viola tricolor)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Ehinacea (Echinacea sp.)korijen; zelenHAB 3A 62
Europska zdravičica (Sanicula europea)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Glog (Crataegus sp.)listHAB 3A 62
Glog (Crataegus sp.)cvijetHAB 2A 43
Gorka ognjica (Iberis amara)zelenHAB 4A 62
Gorki pelin (Artemisia absythium)zelenHAB 3A 62
Gospina trava (Hypericum perforatum)cvijetHAB 3A 62
Gotu kola (Centella asiatica)listHAB 4A 62
Grah (Phaseolus vulgaris)komušineHAB 3A 62
Hmelj (Humulus lupulus)strobiliHAB 3A 62
Iđirot (Acorus calamus)podanakHAB 4A 62
Islandski lišaj (Cetriaria sp.)talusHAB 4A 62
Jaglac (Primula sp.)korijenHAB 3A 62
Kadulja ljekovita (Salvia officinalis)listHAB 3A 62
Kamilica (Chamomilla recutita)cvijetHAB 3A 62
Kesten (Aesculus hippocastanum)plodHAB 3A 62
Kičica (Cenataurium erythraea)zelenHAB 3A 62
Kim (Carum carvi)plodHAB 4A 86
Komorač (Foeniculum vulgare)plodHAB 4A 86
Konopljika (Vitex agnus-castus)plodHAB 4A 62
Konopljuša (Eupatorium cannabinum)zelenHAB 3A 62
Kopar (Anethum graveolens)zelenHAB 3A 62
Kopriva (Urtica sp.)korijen, listHAB 2A 43
Korijandar (Coriandrum sativum)plodHAB 4A 86
Krkavina (Frangula alnus)koraHAB 3A 62
Kupina (Rubus sp.)listHAB 3A 62
Kurkuma (Curcuma longa)podanakHAB 4A 62
Lavanda (Lavandula officinalis)cvijetHAB 3A 62
Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalis)zelen s cvijetomHAB 2A 43
Ljekoviti orlovac (Galega officinalis)zelenHAB 3A 62
Ljupčac (Levisiticum officinale)korijenHAB 3A 62
Lucerna (Medicago sativa)zelenHAB 2A 43
Mala runjika (Hieracium pilosella)zelen s cvijetomHAB 2A 43
Malina (Rubus idaeus)listHAB 3A 62
Maslačak (Taraxacum officinale)korijen, listHAB 2A 43
Maslina (Olea europea)listHAB 3A 62
Matičnjak (Melissa officinalis)listHAB 3A 62
Mažuran (Origanum majorana)listHAB 3A 62
Medvjeđi luk (Allium ursinum)listHAB 2A 43
Medvjetka (Arctostaphylos uva ursi)listHAB 2A 43
Miloduh (Hyssopus officinalis)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Mirisna lazarkinja (Galium odoratum)zelenHAB 3A 62
Neven (Calendulla officinalis)cvijetHAB 3A 62
Obični pelin (Artemisia vulgaris)zelenHAB 3A 62
Odoljen (Valeriana officinalis)korijenHAB 4A 62
Oman (Inula helenium)korijenHAB 3A 62
Orah (Juglans regia)listHAB 3A 62
Paprena metvica (Mentha x piperita)listHAB 3A 62
Pasiflora (Passiflora incarnata)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Pastirska iglica (Geranium robertianum)zelenHAB 2A 43
Peršin (Petroselinum crispum)korijen; zelenHAB 3A 62
Petoprsta (Potentilla sp.)podanakHAB 3A 62
Piskavica (Trigonella foenum-graecum)plodHAB 4A 86
Plućnjak (Pulmonaria officinalis)zelen s cvijetomHAB 2A 43
Poljski mak (Papaver rhoeas)cvijetHAB 2A 43
PreslicazelenHAB 2A 43
Rimska kamilica (Anthemis nobilis)cvijetHAB 3A 62
Rosopas (Chelidonium majus)zelenHAB 3A 62
Rusomača (Capsella bursa pastoris)zelenHAB 2A 43
Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea)korijenHAB 4A 62
Ružmarin (Rosmarinus officinalis)listHAB 3A 62
Sladić (Glycyrrhiza glabra)korijenHAB 4A 62
Sporiš (Verbena officinalis)zelen s cvijetomHAB 2A 43
Srčanik (Gentiana lutea)korijenHAB 3A 62
Srčenica, srdačica (Leonurus cardiaca)zelenHAB 3B 43
Stolisnik (Achillea millefolium)zelen; cvijetHAB 3A 62
Suručica (Filipendula ulmaria)zelen; cvijetHAB 3A 62
Timijan (Thymus vulgaris)listHAB 3A 62
Tratinčica (Bellis perrenis)zelenHAB 2A 43
Tuja (Thuya occidentalis)listHAB 3A 62
Turica (Agrimonia eupatoria)zelenHAB 3A 62
Uskolisni trputac (Plantago lanceolata)listHAB 2A 43
Vinova loza (Vitis vinifera)listHAB 2A 43
Vrba (Salix sp.)koraHAB 3A 62
Vrbovica (Epilobium sp.)zelenHAB 2A 43
Vrkuta (Alchemilla vulgaris)zelenHAB 2A 43
Zečji trn (Ononis spinosa)korijenHAB 3A 62
Zlatnica (Solidago virgaurea)zelen s cvijetomHAB 3A 62
Žuti kokotac (Melilotus officinalis)zelenHAB 3A 62