Etika

Nema dosadnije teme od filozofije etike. Opet, etika prožima svakodnevni život više od bilo koje druge pojavnosti (uključivši i emocije), u posve nevažnim ili presudnim odlukama. Fitoterapija u tome nije iznimka. Kako je fitoterapija medicinska disciplina i povezana je s ljudskim zdravljem i životom, etika ovdje ima daleko veću težinu. Etika u fitoterapiji sadrži svoje specifičnosti u odnosu na medicinu samu. Ovdje ću probati pobrojati neke bitnije segmente specifičnosti koje će biti detaljnije razložene u zasebnim podnaslovima.

  1. marketing i reklamiranje. Dva različita termina, ali kod nas se često smatraju sinonimima (osim kad za reklamiranje treba “izvući” više novaca, pa se finije naziva marketing). Bombastične reklame: liječi rak, djeluje na sve bolesti, koristila NASA… Bombastični marketing najčešće ide na populaciju koja ga najviše priželjkuje, a to su oboljeli od zloćudnih tumora. Nepreciznost indikacija je jedna od temeljnih karakteristika reklamiranja, osim u časnim iznimnikama.
  2. nestručnost i neznanje. Nestručnost postaje planetarni problem i zadaje nam puno glavobolja u fitoterapiji. Doza, indikacija, formulacija, nuspojave, interakcije… Ne možemo se olako baviti s nečim. Cijeli niz proizvoda kreirao se ili uvezao bez ikakve realne stručne procjene njihove kvalitete, koristi ili štetnosti. Puno neutemeljenih strahova oko sigurnosti ili pretjerane sigurnosti u primjeni potencijalno škodljivih biljaka nastalo je zahvaljujući – neznanju.
  3. kvaliteta. O nekim eklatantnim primjerima loše kvalitete i patvorenja već je bilo riječi – u fitoterapiji, ali i kod biljnih ulja i eteričnih ulja. Katkad se kvaliteta srozava zbog neznanja, a katkad posve namjerno.
  4. namjerno stvaranje lošeg proizvoda. U loš proizvod spada i doza za koju znamo da ne djeluje – ali ćemo stvoriti proizvod samo zato da se nečim trguje i jer marketinška mašinerija već čeka. Još je gore kada u njega dodajemo sintetske tvari radi spektakularnijeg učinka i uz veliki rizik po zdravlje. Tehnički, ovo je kategorija na raskršću patološkog marketinga i kvalitete.
  5. hvalospjevi i ocrnjivanje. Isti problem s dva različita kuta gledanja. Pretjerani hvalospjevi o biljkama, najčešće iz prodajnih razloga jednako štete kao i namjerne pokude stručnjaka koji i ne znaju toliko puno o ljekovitim biljkama i fitoterapiji. To su pojave koje sliče na religijske ekstremiste.
  6. moda. “Fito je in”. Danas ljudi vole prirodne i tradicionalne načine liječenja ili prevencije bolesti. Katkad me veseli, katkad me nimalo ne veseli. Nekoliko biljaka, poput nonija, postalo je žrtvom mode (ali i marketinga). Zelena kava je stvarno dobar ekstrakt, ali već sada njegova prodaja pada. Dr. Oz će primiti novi honorar za neku drugu biljku. Moda ulazi i u domenu fitoterapije i aromaterapije, pa je to jako “in” zanimanje. Neki su se u tome odlično snašli, laici ili medicinski djelatnici. Mnogi su u to zalutali i tvrdoglavo u tom lutaju.

PODSTRANICE: