Brazilski orah


Brazilski orah

Bertholletia excelsa, Humb. et Bonpl., Lecythidaceae

INCI: BERTHOLLETIA EXCELSA SEED OIL

Namjena: suha i mješovita koža, pakunzi za kosu, ulje za maceraciju.

Cijena: srednje skupo

Tajna ljekovitosti: selen, fitosteroli, skvalen, linolna kiselina

Moja opaska: svestrano ulje koje se odlično upija, neutralnog mirisa i iznimno ugodne teksture na koži

Oralna uporaba: koristi se kao prehrambeno ulje u Južnoj Americi. Potencijalno pozitivni efekt zbog visokog sadržaja selena.

Brazilski orah je nekoć bio egzotična namirnica, no danas ga možete kupiti u nekim trgovinama. U Južnoj Americi, odakle i dolazi, stoljećima se i koristio za prehranu ljudi i životinja. Kao namirnica bogat je proteinima, ali i mikroelementom selenom, toliko popularnog među mikroelementa. On pomaže enzimima u zaštiti stanice od nepovoljnih utjecaja, prije svega tzv. slobodnih radikala kao kofaktor enzima koji učestvuju u tom procesu, poput glutation peroksidaze. Zanimljivo, dio tog selena uspije prijeći i u biljno ulje što je inače velika rijetkost da metalni spojevi prelaze olako u biljno ulje. U prosjeku ga bude 20 μg/g, što je 100 puta više od selena u ulju sjemenki buče (inače bogatog selenom), te 200-1000 puta više od drugih biljnih ulja.  Bilo bi pretenciozno govoriti o o ovom ulju samo s aspekta sadržaja selena, ali sigurno je to mali kotačić koji doprinosi ljekovitom djelovanju ulja brazilskog oraha.

Za ovo ulje bismo mogli reći da je marelica Južne Amerike – brzo se upija, ugodnog je osjećaja nakon nanošenja, pogodno za maceriranje drugih biljaka. Ali, postoje i razlike. Sadrži više linolne kiseline, a ima visok sadržaj skvalena. Dapače, njega zna biti i do 1% i od komercijalno dobavljivih ulja jedino ga ulje amaranta nadilazi u koncentraciji skvalena. Zbog toga i ulazi i skupinu tzv. suhih ulja, koja ne ostavljaju masni film na koži. Skvalen pomaže i prodoru biljnog ulja i u kosu, stoga se koristi u pakunzima, zajedno s arganom, ricinusom i sličnim uljima.

Ulje brazilskog oraha pogodno je za spravljanje ulja za tijelo, jer ostavlja satenski osjećaj na koži bez da ju pretjerano masti pa će neki posegnuti za njim prije badema i drugih uobičajenih ulja. Sadržaj skvalena pomaže i kod tzv. pureće kože, a bez obzira što se brzo upija, idealno je za ljude sa suhom kožom. Kukui i brazilski orah su, u biti, osnovna dva ulja za one koji imaju suhu kožu, ali opet ne vole biti masni nakon što se namažu uljima.

Ulje ima oko 0,02% tokoferola s preko 80% β-tokoferola. Sadržaj sterola je oko 0,2%, a u njemu dominira β-sitosterol kao u maslinovom ulju (oko 76%), stigmasterol i sitostanol.

Može se miješati s bilo kojim uljem, probajte kombinacije s uljem pšeničnih klica, ploda divlje ruže, ili neke malo skuplje kombinacije s uljima poput sjemenki borovnice i pasjeg trna, kako bi se napravio optimalni koktel esencijalnih masnih kiselina i drugih ljekovitih tvari, poput tokoferola i karotenoida.

Od macerata spravljenih u brazilskom orahu najpoznatiji je macerat gardenije inka, što je komercijalno dostupni macerat. No, možete spravljati i svoje macerate, poput tepezkohuitea (vidi poglavlje o maceratima), još jedne zanimljive južnoameričke vrste. Geografsko povezivanje dviju biljki može biti zabavna igra i nema znanstvenu pozadinu, no volim ju igrati. Ionako je život zanimljiva igra, nemojte ga shvaćati odveć ozbiljno.

Oprez je potreban kod ljudi koji su skloni alergiji na orašide.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra blijedo žuta do žuta tekućina neutralnog do orašastog mirisa.
Relativna gustoća0.913 - 0.922
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 1.0
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Saponifikacijski broj187-197
Jodni broj95 - 106
Udio masnih kiselina (%)
C14:0 miristinska kiselinanajviše 2.0
C16:0 palmitinska kiselina12.0 - 17.0
C18:0 stearinska kiselina6.0 – 11.0
C18:1 oleinska kiselina30.0 – 45.0
C18:2 linolna kiselina35.0 – 45.0
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.5
C20:0 arahidična kiselinanajviše 1.0
C20:1 gadoleična kiselinanajviše 1.0
Druge masne kiselinenajviše 2.0

*temeljem zahtjeva za kvalitetom više proizvođača i referenci. Manja odstupanja su moguća.

Korisne reference

  1. Detailed study of Brazil nut (Bertholletia excelsa) oil micro-compounds: phospholipids, tocopherols and sterols, Thavarith Chunhieng; Abdel Hafidi; Daniel Pioch; José Brochier; Didier Montet  J. Braz. Chem. 2008 Soc. vol.19 no.7 São Paulo
  2. Fatty acid profile, tocopherol, squalene and phytosterol content of brazil, pecan, pine, pistachio and cashew nuts E. Ryan, K. Galvin, T. P. O’Connor, A. R. Maguire and Dr N. M. O’Brien  International Journal of Food Sciences and Nutrition 2006, Vol. 57, No. 3-4 , Pages 219-228
  3. Oil seeds as natural resources of selenium Xénia Vágó, Kinga Nagy, Zita Burján, Dávid András, Béla Kovács 4th International Symposium on Trace Elements in the Food Chain, Friends or Foes, 15-17 November, 2012, Visegrád, Hungary
  4. Recent analysis of the composition of Brazil nut Bertholletia excelsa, Thavarith Chunhieng, Thierry Goli,, Georges Piombo, Daniel Pioch, José Brochier, Didier Montet Bois et forêts des tropiques, 2004, N° 280 (2)
  5. Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor)  July 2013, Wiley-Blackwell
  6. Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
  7. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005
  8. Yield, nutritional quality, and thermal-oxidative stability ofBrazil nut oil ( Bertolletia excelsa H.B.K ) obtained by supercritical extraction Santos, O.V.; Corrêa, N.C.F.; Carvalho, R.N.; Costa, C.E.F.; Lannes, S.C.S. Journal of Food Engineering , Volume 117 (4) – Aug 1, 2013
  9. Chemical evaluation and thermal behavior of Brazil nutoil obtained by different extraction processes
    Santos, O.V.; Corrêa, N.C.F.; Soares, F.A.S.M.; Gioielli, L.A.; Costa, C.E.F.;Lannes, S.C.S. Food Research International , Volume 47 (2) – Jul 1, 2012
  10. Brazil nuts and associated health benefits: A review Yang, Jun LWT – Food Science and Technology , Volume 42 (10) – Dec 1, 2009
  11. Characterization and fatty acids profile of the oils from Amazon nuts and walnuts Characterization and fatty acids profile of the oilseeds Tainara Costa; Neuza Jorge Nutrition & Food Science , Volume 42 (4): 9 – Jul 13, 2012