Kava


Coffea arabica L., Rubiaceae

INCI: COFFEA ARABICA SEED OIL

Namjena: suha koža, njega kože općenito, regeneracija kože i anti-stres

Cijena: skupo ulje

Tajna ljekovitosti: steroli, diterpeni (kafestol, kahveol), linolna i oleinska kiselina

Moja opaska: iznimno intrigantna ulja zelene kave i pržene kave za originalnu jutarnju kozmetiku. Zanimljiv mehanizam djelovanja vlaženja i regeneracije kože. Oba ulja su prava delikatesa u kozmetici.

Oralna uporaba: rijetko.

Kava je najčešće konzumirana ljekovita biljka planete. Ako želite biti snobovi, onda popijte šalicu crne kave koja je dobivena isključivo iz izmeta azijske cibetke Paradoxurus hermaphroditus. U XVIII. i XIX. stoljeću danski vlasnici zabranjivali su farmerima u Indoneziji da koriste kavu koju su uzgajali. Ubrzo su lokalni farmeri uočili kako vrste cibetke koja je živjela u okolišu jede zrna kave ne zbog sjemenki već mesnate pulpe, a poslije bi sjemenke skupljali iz izmeta, nešto slično priči o arganu i kozama. Kako je ovaj način sakupljanja loš i ima niski prinos, tako je ova kava najskuplja, mislim da šalica košta između 300 i 500 kuna. I ako želite biti obersnobovi, onda tražite isključivo onu dobivenu iz divljih a ne uzgojenih cibetki. Nemojte se razočarati, kava nije niš’ posebno ali uvijek se možete pohvaliti da ste ju probali bar jednom u životu. Ako mislite da je tohoštapleraj uvijek imajte na umu da 25% svega što kupite dajete vladajućim garniturama (neovisno koje boje) koja je daleko manje ukusna od najneukusnije kave. Doduše, eksperti u kavi kažu da ova ultra kava ima grozan okus.

No idemo se pozabaviti uljem kave. Ulje kave dolazi na tržište u tri oblika:

  1. ulje nepržene, zelene kave
  2. ulje pržene kave
  3. maslac od pržene kave

Ulje pržene i nepržene kave imaju diskretnu razliku u profilu masnih kiselina, pržena kava sadrži nešto više nezasićenih masnih kiselina. Naravno, razlikuju i po mirisu, ulje pržene kave ima zanosni miris pržene kave. Oba sadrže od 77-135g/kg neosapunjive frakcije u kojoj se nalaze steroli (1,32-6 g/kg). Najviše ima β-sitosterola. Unikatni spojevi među svim uljima su kafestol i kahveol. Oba spoja su intenzivno ispitivana jer doslove milijarde ljudi piju kavu, ali u kozmetici su zanimljiv novitet s budućnosti.

kafestol kahveol

Kafestol i kahveol su vjerojatno odgovorni za opažene efekte ovog ulja. U studiji iz 2009. godine ulje kave povećava sintezu kolagena, elastina i glikozaminoglikana i zanimljivo, akvaporina-3. Akvaporini su bili neko vrijeme veliki hit u kozmetologiji jer kao kanali za vodu, povećavaju vlažnost kože. Neke biljke tog mehanizma djelovanja bile su pravi hit, poput anđelike, ali kavu još nismo vidjeli u takvim proizvodima. In vitro studija iz 2014. godine pokazuje kako je kafestol i prirodni agonist (aktivator) nuklearnog faktora nazvanog erythroid 2-related factor 2 koji pokreće zaštitne funkcije stanice koja je ugrožena oksidativnim stresom. Baš kao stvoreno za kožu. Stoga je njegova namjena suha i mješovita koža, koža izložena stresu zbog klimatizacije, pušenja ili drugih razloga, te slavna “anti age” kozmetika.

I ovom ulju predviđam lijepu budućnost možda i ne toliko zbog mehanizma djelovanja, već i zbog mirisa, pogotovo ulja pržene kave koji me totalno oduševio.

Osim kao ulje, dolazi i u obliku maslaca. Maslac nije “original”, već je smjesa hidrogeniranih masnoća i ulja pržene kave (INCI: COFFEA ARABICA SEED OIL and HYDROGENATED VEGETABLE OIL). Njegova primjena je u masažama, maslacima za kožu i intrigantnim pakuznima za kosu. No, ja toplu sugeriram da se poigrate i napravite svoj maslac npr. od kopoasu maslaca i ulja pržene kave, vjerujte, pravi raj za sva čula…

Zahtjev za kvalitetom*

Zelena kava

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeZelena do zeleno-smeđa tekućina karakterističnog mirisa zelene kave.
Relativna gustoća0.920 - 1.200
Indeks loma svjetla na 20 °C1.460 – 1.490
Slobodne masne kiseline (% kao palmitinska)3.0 - 5.5
Saponifikacijski broj170 - 200
Jodni broj70 - 100
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Sadržaj neosapunjive tvari (%)najviše 10.0
UVB Amax300-303
Točka taljenja5-15 °C
Ukupni steroli (mg/kg)470 - 490
Udio masnih kiselina (%)
C14:0 miristinska kiselina0.6 - 1.2
C16:0 palmitinska kiselina8.8 - 11.3
C16:1 palmitoleinska kiselina0.32 - 0.5
C18:0 stearinska kiselina1.6 - 7.2
C18:1 oleinska kiselina20.0 - 42.0
C18:2 linolna kiselina14.0 - 31.5
C18:3 α-linolenska kiselina3.3 - 7.2
C20:0 arahidična kiselina0.1 - 0.3
C20:1 eikozenska kiselina0.1 - 0.4
C22:0 behenična kiselina0.5 - 1.0
C24:0 erucična kiselina0.1 - 0.3
Sadržaj sterola (%)
Kampesterol14.0 - 15.0
Stigmasterol22.0-23.0
β-stigmasterol54.0-55.0
Δ5-avenasterol3.6 - 3.7
Δ7-stigmasterol4.4 - 4.6

Pržena kava

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeTamno smeđa tekućina karakterističnog mirisa pržene kave.
Relativna gustoća0.900 - 1.100
Indeks loma svjetla na 20 °C1.150 – 1.490
Slobodne masne kiseline (% kao oleinska)0.1 - 5.5
Saponifikacijski broj160 - 200
Jodni broj75 - 125
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Sadržaj neosapunjive tvari (%)najviše 1.0
Točka taljenja5-15 °C
Udio masnih kiselina
C16:0 palmitinska kiselina18.0 - 34.0
C16:1 palmitoleinska kiselina0.32 - 0.5
C18:0 stearinska kiselina4.0- 11.0
C18:1 oleinska kiselina20.0 - 42.0
C18:2 linolna kiselina30.0 - 45.0
C18:3 α-linolenska kiselina1.0 - 7.0
C20:0 arahidična kiselina1.0 - 4.0

*temeljem referenci i proizvođača.

Korisne reference

  1. Microwave-assisted extraction of green coffee oil and quantification of diterpenes by HPLC. Tsukui A, Santos Júnior HM, Oigman SS, de Souza RO, Bizzo HR, Rezende CM. Food Chem. 2014 Dec 1;164C:266-271.

  2. Optimization of the isolation and quantitation of kahweol and cafestol in green coffee oil. Chartier A, Beaumesnil M, de Oliveira AL, Elfakir C, Bostyn S. Talanta. 2013 Dec 15;117:102-11.

  3. Green coffee oil analysis by high-resolution nuclear magnetic resonance spectroscopy. D’Amelio N, De Angelis E, Navarini L, Schievano E, Mammi S. Talanta. 2013 Jun 15;110:118-27.

  4. Effect of green Coffea arabica L. seed oil on extracellular matrix components and water-channel expression in in vitro and ex vivo human skin models. Velazquez Pereda Mdel C, Dieamant Gde C, Eberlin S, Nogueira C, Colombi D, Di Stasi LC, de Souza Queiroz ML. J Cosmet Dermatol. 2009 Mar;8(1):56-62.

  5. Coffee oil as a potential feedstock for biodiesel production. Oliveira LS, Franca AS, Camargos RR, Ferraz VP. Bioresour Technol. 2008 May;99(8):3244-50.

  6. Influence of roasting conditions on fatty acids and oxidative changes of Robusta coffee oil Budryn, Grażyna; Nebesny, Ewa; Żyżelewicz, Dorota; Oracz, Joanna;Miśkiewicz, Karolina; Rosicka‐Kaczmarek, Justyna European Journal of Lipid Science and Technology 2102, Volume 114 (9) – Sep 1

  7. Gas chromatographic examination of the fatty acids of coffee oil Carisano, A.; Gariboldi, L. Journal of the Science of Food and Agriculture , Volume 15 (9) – Sep 1, 1964
  8. The effect of unsaponifiable matter on the properties ofcoffee seed oil Leopold, Hartman; Regina, Lago; J., Tango; C., Teixeira Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 45 (8) – Aug 1, 1968
  9. Fatty acid evolution during the storage of ground, roastedcoffees María, Vila; Susana, Andueza; M., Peña; Concepción, Cid Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 82 (9) – Sep 1, 2005
  10. Proximate composition and fatty acids profile of green and roasted defective coffee beans Oliveira, Leandro S.; Franca, Adriana S.; Mendonça, Juliana C.F.; Barros-Júnior, Mario C. LWT – Food Science and Technology , Volume 39 (3) – Apr 1, 2006
  11. Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013 Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor)  July 2013, Wiley-Blackwell

  12. Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
  13. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005