Marelica


Prunus armeniaca L., Rosaceae

INCI: PRUNUS ARMENIACA KERNEL OIL

Namjena: poput badema, univerzalno ulje za njegu, od ulja do emulzijskih sustava, fina tekstura i mazivost.

Cijena: jeftino ulje

Tajna ljekovitosti: linolna kiselina, neosapunjive tvari, cijanogene tvari

Moja opaska: Vrlo lagano i ugodno ulje, brzo se upija. Gotovo sam potpuno zamijenio badem marelicom. Obožavam lakoću krema i ulja spravljenih s marelicom.

Oralna uporaba: kao fino ulje za slastice.

Domaći džem od marelica s vanilijinim štapićima i karameliziranim šećerom moja je omiljena zimnica. Na žalost iz sočnog ploda prelijepog mirisa ne dobiva se ulje već iz sjemenki skrivenih unutar njega. Koštice marelice i breskve imaju i nemaju dobru reputaciju. One sadrže amigdalin, spoj iz kojeg nastaje toksični cijanid i koji se naziva, potpuno pogrešno, vitamin B17. On prema biokemijskoj funkciji ne može imati status vitamina. Nisu preporučljive za jelo u velikim količinama dok su u malim količinama sigurne. Kao i ulje konoplje, ulje marelice prošlo je svoj križni put pretencioznog marketinga. Neću vas puno “kontaminirati” teorijama, ali mislim da je priča poučna. Amigdalin je postao popularan kroz preparat Laetril koji sadrži 500mg polusintetskog derivata amigdalina. Teorija koja leži iza amigdalina kaže kako se amigdalin i laetril enzimski razgrađuje samo u tumorskim stanicama, gdje oslobađaju cijanovodik, vrlo toksični plin. Naravno da je ova priča odveć idealistična i da se oba spoja razgrađuju i u drugim stanicama. Enzim koji ga razgrađuje, β-glukozidaza, naširoko je prisutan. Objavljeno je dosta slučajeva trovanja cijanidima u pacijenata koji su pretjerivali s dozom, ponajviše Laetrila.

amigdalin laetril

No, čak i da je priča točna i da Laetril doista djelotvoran lijek, on sadrži čak 500mg derivata amigdalina. Neki drugi pripravci koji sadrže prirodni amigdalin su u dozi od 100-200mg. Kako ulje marelice sadrži samo tragove amigdalina osoba bi morala popiti i do nekoliko desetina kilograma ulja marelice svaki dan. To je fizički i zdravstveno nemoguće, ali svejedno se svojedobno bočica od 10mL ulja marelice prodavala za 50-100 eura. Cijena 1 litre ovog ulja ne prelazi 250 kuna…

A sad krenimo na vedrije teme. Tragovi amigdalina ne daju miris osim ako nisu u doticaju s enzimima i vodom, no benzaldehid koji se nalaze u vrlo diskretnim količinama daje lijepu mirisnu notu koja podsjeća na marcipan. I ulje badema može imati takav miris ali ne toliko intenzivan, dok smo već rekli kako ulje gorkih badema i sjemenki šljive imaju još intenzivniji miris. Na taj način možete podesiti onaj intenzitet mirisa kakav želite postići. Nekoć se za takav miris u kozmetici koristila voda gorkog badema, danas već pomalo zaboravljen sastojak

Marelicu ni druga ulja koja se dobivaju iz sjemenki koja sadrže amigdalin ne treba poistovjetiti s cijanidima. To su iznimno blaga i sigurna ulja. Vrlo često se uspoređuje s uljem badema, kojem je slična po kemijskom sastavu i svojstvima. U odnosu na badem manje je viskozno i bolje mazivo; neki tvrde i da se brže upija u kožu pa vas potičem da to i sami probate. Ulje sjemenki marelice nema spektakularan sastav ni prema masnim kiselinama niti prema tvarima otopljenim u ulju. U sastavu dominiraju oleinska i linolna kiselina što je tipični profil za jedno ulje za svakodnevnu njegu i jedan je od rado viđenih sastojaka. Ukupne nesaponificirane frakcije bude 3-15,8 g/kg. Od tokoferola, prema (2), sadrži preko 475 mg/kg γ-tokoferola koji je dominantni iz skupine vitamina E, a od sterola sadrži 2,74 g/kg β-sitosterol. Relativno visok sadržaj sterola sigurno doprinosi ugodnoj teksturi ulja marelice.

Univerzalno je ulje za sve tipove kože, svim uljima daje dodatnu ugodnost i lakoću, kremama daju osjećaj lakoće te blagu i ugodnu mirisnu notu. Njegova glavna prednost mu je niska cijena u odnosu na ulje badema, pa je idealno za početnike. Možda ćete se baš s njima oduševiti. Ulje sjemenki marelice izvrsno je za maceriranje ljekovitih biljaka, o čemu ste već čitali. Podsjetite se svakako macerata vanilije u marelici gdje je iskorištena sinergija mirisa.

Zahtjev za kvalitetom

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistro ulje blijedo žute do žute boje, karakterističnog okusa i mirisa badema (cijanida), obično više izraženo nego kod ulja badema.
BojaBlijedo žuta do žuta.
Relativna gustoća0.910 - 0.930
Indeks loma svjetla na 20 °C1.470 – 1.473
Apsorbancija na 270 nmnajviše 0.3
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 3.0
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  15.0
Udio masnih kiselina (%)
Masne kiseline najviše 0.1
C16:0 palmitinska kiselina4.0 – 9.0
C16:1 palmitoleinska kiselina15.0 – 30.0
C18:0 stearinska kiselinanajviše 4.0
C18:1 oleinska kiselina58.0 – 74.0
C18:2 linolna kiselina20.0 – 32.0
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.2
C20:0 arahidična kiselinanajviše 0.2
C20:1 eikozenska kiselinanajviše 0.2
C22:1 erucična kiselinanajviše 0.1

*temeljem proizvođača i referenci.

Korisne reference

  1. Safety evaluation of wild apricot oil. Gandhi VM, Mulky MJ, Mukerji B, Iyer VJ, Cherian KM. Food Chem Toxicol. 1997 Jun;35(6):583-7.

  2. Fatty acid, triacylglycerol, phytosterol, and tocopherol variations in kernel oil of Malatya apricots from Turkey. Turan S, Topcu A, Karabulut I, Vural H, Hayaloglu AA. J Agric Food Chem. 2007 Dec 26;55(26):10787-94. Epub 2007 Nov 27.

  3. Chemical composition and antioxidant activities of ansu apricot oil growing wild in north Xinjiang, China. Tian HL, Zhan P. Nat Prod Res. 2011 Jul;25(12):1208-11.

  4. Apricot kernel: Physical and chemical properties M., Alpaslan; M., Hayta Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 83 (5) – May 1, 2006

  5. Development of a fatty acid fingerprint of white apricotalmond oil by gas chromatography and gas chromatography–mass spectrometry Tian, Honglei; Zhan, Ping; Zhang, Hao European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 116 (2) – Feb 1, 2014

  6. Characterization of the seed oil and meal from apricot, cherry, nectarine, peach and plum B., Kamel; Y., Kakuda Journal of the American Oil Chemists’ Society , Volume 69 (5) – May 1, 1992

  7. Lipids and lipophilic components from seeds of some fruit plants N., Ul’chenko; N., Bekker; O., Yunusov; N., Yuldasheva; T., Chernenko; A., Glushenkova Chemistry of Natural Compounds , Volume 45 (3) – May 1, 2009

  8. Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013

  9. Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor)  July 2013, Wiley-Blackwell

  10. Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011

  11. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005