Pššenične klice


Triticum aestivum L. Poaceae

INCI: TRITICUM AESTIVUM GERM OIL

Namjena: hranjiva ulja i kreme, za pomlađivanje i hranjenje kože, pakunzi za kosu, konzervans za osjetljiva ulja (noćurak, boražina, lan…).

Cijena: srednje skupo

Tajna ljekovitosti: vitamin E, linolna i α-linolenska kiselina

Moja opaska: izvor je prirodnog vitamina E, idealno za kožu pod stresom od zagađenja iz okoliša, vrlo hranjivo i ugodno.

Oralna uporaba: izvor vitamina E, premda se rijetko koristi.

Prije dvadeset godina su mlade klice bila egzotične, “kerefeka” namirnice nekih ljudi koji nešto fantaziraju. Srećom takva je percepcija nestala i dostupne su svima baš kao što su na Istoku dostupne već stoljećima. Odakle ljudima ideja o klicama? Ljudi su razmišljali: ako iz klice nikne mala sramežljiva mladica, da bi iz nje nastala velika biljka, tada mora biti nešto u toj klici što nosi potencijal rasta. Bili su u pravu. Svaka biljka treba nešto, a pšenična klica u sebi nosi kvalitetno ulje i obilje vitamina E koji će omogućiti mladici da stasa u odraslu biljku. Sad sve to primijenite na kožu. Hranjivi sastojci, koje smo uzeli od klice, dat će vašim stanicama poticaj za boljim metabolizmom i rastom. Ulje pšeničnih klica osvježit će umornu kožu, opterećenu brigom, šminkom, nezdravim životom. Mnogi padaju ničice kad čuju riječ vitamin E, premda uopće ne znaju što to znači. Njega upotrebljavaju posebni enzimski sustavi koji štite stanice od nepoželjnih oksidacijskih procesa. To koži, u neprestanom doticaju sa zrakom i okolišem, znači puno. Još ako je taj vitamin E otopljen u hranjivoj, masnoj juhici sastavljenoj od esencijalnih masnih kiselina, koža može samo uzdahnuti, a možda i s nelagodom podrignuti nakon obilatog obroka. Kada spravljate kozmetiku, ponekad se nađete pred dilemom: da li dodati pročišćeni prirodni α-tokoferol ili nešto drugo? Pšenične klice su prirodna smjesa 4 tokoferola, prema (1) sadrži na kg ulja:

  1. 1179 mg α-tokoferola
  2. 398 mg β-tokoferola
  3. 493 mg γ-tokoferola
  4. 118 mg δ-tokoferola

Naravno, ovi omjeri znaju varirati, ali dobro govore o pravednoj raspodjeli svih tokoferola u ulju. Što je najbitnije, ulje pšeničnih klica je rekorder: najmanje 2800 mg (2,8g) na kg ulja je doista puna i mnoga druga ulja se mogu posramiti ovog rekordera.

Ulje pšeničnih klica uvijek je dobrodošao dodatak u razne pripravke, od ulja i krema do maski. Nema nikakvih problema i da ga koristite u čistom obliku na koži, no poput jojobe uglavnom se miješa s drugim uljima prema odabiru. U uljnim smjesama od 5-30%, u emulzijskim sustavima od 1-5%, ovisno o tipu emulzijskog sustava. Ostavljam vama da isprobate. Ako spravljate kremu samo s pšeničnim klicama, ona će biti malo masnije teksture, ali nekom to može i odgovarati.

Svi tipovi kože trebaju ovakav tip ulja, no ovo ulje se uglavnom poistovjećuje s njegom suhe i stanjene kože te njegom kože u stresnim okolnostima, ljeti nakon sunčanja ili zimi na suhom zraku. Neke žene tvrde da im je čisto ulje pšeničnih klica ubrzalo rast nepoželjnih dlačica po tijelu. Ja to ne mogu ni potvrditi niti negirati, no ukoliko ga koristite s drugim uljima, iskreno sumnjam da će vas pretvoriti u dlakavu gorilu. Ista priča prati i siroti ricinus.

Ulje osim vitamina E sadrži i puno polinezasićenih masnih kiselina: linolnu i α-linolensku kiselinu (4-10%) te oleinsku i palmitinsku kiselinu. Ljudi preosjetljivi na proteine pšenice te celijakičari trebali bi izbjegavati ovo ulje. Dobra zamjena je ulje sjemenki borovnice ili prirodni vitamin E prošišćen iz drugih ulja (sojino, suncokretovo).

Neka vas ne inspirira samo kozmetika. Ulje pšeničnih klica dobro je prehrambeno ulje u salatama i povrću, upravo zbog sadržaja vitamina E i esencijalnih kiselina. Dobar tek, vama i vašoj koži, sa sloganom: malo po rikuli, malo po licu.

U Njemačkoj već desetljećima postoji neobičan proizvod, pola ulja lana, pola ulja pšeničnih klica, koji se maže i pije. O tome čitajte kod ulja lana.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra žuta do žuto narančasta tekućina. Karakterističnog blagog mirisa.
Relativna gustoća0.920 - 0.933
Indeks loma svjetla na 20 °C1.472 – 1.478
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 20.0
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  15.0
Sadržaj neosapunjive tvari (%)najviše 5.0
Sadržaj vodenajviše 0.2
Ukupni tokoferoli mg/gnajmanje 2.8
Udio masnih kiselina (%)
C16:0 palmitinska kiselina14.0 – 19.0
C18:0 stearinska kiselinanajviše 2.0
C18:1 oleinska kiselina12.0 – 23.0
C18:2 linolna kiselina52.0 – 59.0
C18:3 α-linolenska kiselina4.0 – 10.0
Druge masne kiseline1.0 – 3.0
Sadržaj sterola (%)
Brasikasterolnajviše 0.3

*sukladno Ph. Eur.

Korisne reference

  1. Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013
  2. Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor)  July 2013, Wiley-Blackwell
  3. Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011
  4. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005
  5. Barnes, RJ. (1983). Wheat Germ Oil in Lipid in Cereal Technology. Edited by P.J. Barnes, Academic Press, NewYork.
  6. Saker, A.; Fahmy, A.A. and Roushdi M. (1987). Evaluation of some chemical components in wheat, maize and rice germ oils. Grasas y Aceites 37, 134-136.
  7. Chromatographic quantitation of some bioactive minor components in oils of wheat germ and grape seeds produced as by-products. Hassanein MM, Abedel-Razek AG. J Oleo Sci. 2009;58(5):227-33.

  8. Wheat germ oil N., Yuldasheva; N., Ul’chenko; A., Glushenkova Chemistry of Natural Compounds , Volume 46 (1) – Mar 1, 2010