Riblje ulje


INCI: FISH OIL

Namjena: zacijeljivanje kože, upalne bolesti kože

Cijena: jeftino ulje

Tajna ljekovitosti: EPA (eikozapentaenska kiselina), DHA (dokozaheksaenska kiselina), vitamin A i D

Moja opaska: drevni pratioc klasične farmaceutske dermokozmetike, još dan danas prisutno i korišteno kao “riblja mast”. Nepopularno zbog mirisa, ali tu je kad zatreba.

Oralna uporaba: poglavlje za sebe – danas je i lijek ili barem pomoćni lijek za cijeli niz bolesti. Iznimno popularno nakon što ga neko vrijeme nismo voljeli.

Danas se još samo stariji sjećaju kako su im kao djeci davali riblje ulje na žličicu a oni su to mrzili iz dna duše. Onda je to polako postalo “zastarjelo” pa već generacije rođene iza 70-te to nisu trebali piti. No, medicina je sklona modi kao i svaka ljudska pojava samo što ima zeru veću taštinu i uvijek misli da je u sadašnjem trenutku najtočnija. Tako je polako, pogotovo od 90-tih nadalje, riblje ulje ponovo dobilo na sve većoj popularnosti, prvo kao dodatak prehrani, a potom i kao lijek. Od početka XXI. stoljeća imamo pravu ekspanziju, ponovo nam se vraća i u pedijatrijsku primjenu i davanje “omega” i trudnicama i djeci trenutno se vratio kao standard. Nakon svih znanstvenih studija – opravdano. O mehanizmu djelovanja “omega 3” možete se prisjetiti na ovom linku.

Riblje ulje dobiva se iz niza vrsti od kojih neke nisu samo ribe. Od ulja jetre riba prema podacima FAO najviše se proizvodi iz jetre bakalara. Od cijelih riba, najviše se proizvodi iz haringe, velike haringe (Brevoortia and Ethmidium), sardine i kapelina. U manjoj mjeri to su i ulja lososa, inćuna, raznih vrsta sipa, tune, pa čak i krila. Kod nas ćete uglavnom naći ulje jetre bakalara.

Cijelo vrijeme uspona i padova ribljeg ulja u ladicama ljekarni stoji gotovo identičan proizvod već desetljećima. To je riblja mast. U doba kozmetike mirisa destiliranih pudera i sintetskih ljubičica malo smo ju zamrzili, ali se pokunjenog nosa i ponosa na nju vraćamo kad se opečemo, previše sunčamo i općenito radimo s kožom ono što ne treba. Ako je to propisao liječnik/ica, tu večer ga/ju spominjemo u nepriličnom kontekstu. Je li doba riblje masti u prolasku ili ne? Naravno da nije. Svi koji me poznaju znaju da volim pozitivni tradicionalni dio farmacije, no to nije samo moje subjektivno mišljenje.

Negativne konotacije primjene ribljeg ulja su raznolike. Prvo, dobiva se iz životinja pa ga vegani ne koriste a i postoji opravdana zabrinutost zbog pretjeranog izlova u oceanima. Drugo, to je činjenica da smo zagadili oceane te da ribe mogu sadržavati veće razine polikloriranih bifenila, pesticida i teških metala. Zbog toga se riblje ulje danas striktno rafinira kako bi se uklonili tragovi ovih nepoželjnih tvari. Treće, to je miris, no obično miris postaje sekundarni problem kada nam doista treba pomoć. No, riblje ulje ima kemijske karakteristike koje ne nalazimo niti u jednom biljnom ulju. Prvi je prisustvo ω-3 kiselina. Većina biljnih ulja sadrži α-linolensku kiselinu. Riblje ulje kao dominantne ω-3 kiseline sadrži duže, EPA (eikozapentaensku kiselinu), DHA (dokozaheksaensku kiselinu). Ako ste ponovili slijed ω-3 kiselina mogli ste vidjeti kako se α-linolenska kiselina mora metabolički pretvoriti u organizmu u EPA i DHA i taj put nije posve efikasan. Od EPA i DHA iz ribljeg ulja direktno nastaju protuupalne tvari. Drugi razlog je prisustvo daleko većih količina vitamina A i D. Vitamin A se u biljnim uljima uglavnom nalazi u obliku karotenoida, provitamina A. Iz njih će tek nastatiti biološki vitamin A. U slučaju ribljeg ulja, slično kao kod ω-3 kiselina, vitamin A je ovdje prisutan u biološki aktivnom obliku. Isto se odnosi na vitamin D. Prema predloženoj specifikaciji FAO vitamina A ima ≥ 40 µg retinol ekvivalenata/mL, te vitamina D ≥ 1.0 µg/mL. Sadržaj iznimno varira ovisno o izvoru. S ovim vitaminima treba biti obazriv, no u kozmetičkoj (dermalnoj) primjene razine ovih vitamina u ribljim uljima ne mogu biti opasne. Sadržaj ovih vitamina bio bi fantastičan za “anti-age” kozmetiku no onda sugeriram komercijalnu kozmetiku koja sadrži retinol kao aktivne tvari.

U tradicionalnoj farmaciji riblje masti obično se spravljaju u vazelinu ili drugim ugušćivačima, ali postoje i varijante lanolinskih masti (smjese ribljih ulja i lanolina), te 10% pčelinjeg voska s ribljim uljem. Kada će nam pasti na pamet koristiti riblje ulje? Kao što se desetljećima i koristilo, za regeneraciju kože nakon opekotina, intenzivno zacijeljivanje te ljuskave kože čije se stanje ne poboljšava drugim pripavcima. Uporaba kod upalnih bolesti kože (atopija, psorijaza) prema objavljenim podacima je dvojbena izvana (ne znači i zabranjena). U svakom slučaju tada se obično koriste – iznutra.

Zahtjev za kvalitetom*

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeProzirna do blijedo žuta tekućina karakterističnog mirisa ribe.
Apsorbancija na 233 nmnajviše 0.7
Neosapunjiva tvarNajviše 1.5
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Oligomerinajviše 1.5
Stearin100mL ulja ostaje potpuno bistro nakon 3 sata na 0 °C
Anizidinska vrijednostnajmanje 30.0
Udio masnih kiselina (%)
C20:5 eikozapentaenska kiselinanajmanje 13.0
C22:6 dokozaheksaenska kiselinanajmanje 9.0
Ukupne ω-3 kiselinenajmanje 28.0

*Ph. Eur.

Korisne reference

  1. Eicosanoids in skin inflammation. Nicolaou A. Prostaglandins Leukot Essent Fatty Acids. 2013 Jan;88(1):131-8. doi: 10.1016/j.plefa.2012.03.009. Epub 2012 Apr 21.

  2. Omega-3 fatty acids as pharmacotherapeutics in psoriasis: current status and scope of nanomedicine in its effective delivery. Rahman M, Beg S, Ahmad MZ, Kazmi I, Ahmed A, Rahman Z, Ahmad FJ, Akhter S. Curr Drug Targets. 2013 Jun 1;14(6):708-22.

  3. Complementary therapy for atopic dermatitis and other allergic skin diseases: facts and controversies. Boneberger S, Rupec RA, Ruzicka T. Clin Dermatol. 2010 Jan-Feb;28(1):57-61.

  4. Metabolism of polyunsaturated fatty acids by skin epidermal enzymes: generation of antiinflammatory and antiproliferative metabolites. Ziboh VA, Miller CC, Cho Y. Am J Clin Nutr. 2000 Jan;71(1 Suppl):361S-6S.

  5. Omega-3 polyunsaturated fatty acids: photoprotective macronutrients. Pilkington SM, Watson RE, Nicolaou A, Rhodes LE. Exp Dermatol. 2011 Jul;20(7):537-43.

  6. Eicosanoids in skin inflammation. Nicolaou A. Prostaglandins Leukot Essent Fatty Acids. 2013 Jan;88(1):131-8.