ŠŠafranika


Carthamus tinctorius Roth et Boudr., Asteraceae

INCI: CARTHAMUS TINCTORIUS SEED OIL

Namjena: ulje za opću njegu kože i kose, za tip suhe do mješovite kože

Cijena: relativno jeftino ulje

Tajna ljekovitosti: linolna kiseline, tokoferoli

Moja opaska: Ulje nenametljivog mirisa, po djelovanju slično suncokretu. Ne ističe se ničim posebnim, ali se tradicionalno koristi kao jedno od temeljnih ulja za njegu.

Oralna uporaba: poznato prehrambeno ulje kao i suncokret.

Konoplja i marihuana. “Vitamin B17” i ulje marelice. Naučili smo nekoliko malih smicalica patološkog marketinga. Priča vezana za ulje šafranike najsmješnija je od svih. Nakon što je dr. Oz obznanio kako ulje šafranike sadrži konjugiranu linolnu kiselinu (CLA) kojom “čarobno” mršavite, odjednom su skladišta tog inače “priprostog” ulja ostala prazna. Zvali su me distributeri i prodavači da me pitaju u čemu je tajna naglog interesa za ovo ulje. Na valu apsolutne površnosti koja kraljuje po internetu i televiziji, zaboravile su se dvije činjenice:

  1. CLA se dobiva obradom linolne kiseline iz šafranike ili procesima izolacije CLA iz šafranike
  2. ulje šafranike sadrži 0,2% prirodne CLA

Sad se idemo pozabaviti matematikom. Za dnevnu dozu od 3,6 g CLA trebat će:

(3,6g/0,2) x 100 = 1,8 kg

Dakle za dnevnu dozu CLA trebalo bi popiti 1,8 kg (oko 2 litre) ulja šafranike. E, pa to je već ubilačka doza.

Htjeli mi to ili ne, svatko od nas ima svojih emotivnih preferencija prema nekom ulju. Već po mojim komentarima pretpostavljate kako ovo ulje relativno rijetko koristim. Nije to zbog nekih loših svojstava. Budem li pravedan, ovo ulje ima prednosti zbog vrlo diskretnog mirisa i boje pa stoga ne pokriva mirise eteričnih ulja ili boje drugih ulja. Sama se biljka stoljećima koristila kao začinska biljka i biljka za bojanje hrane i tekstila (odatle i latinski naziv tinctorius). Zadnjih pedesetak godina iz sjemenki se proizvodi ulje za prehranu i industriju. Kao i kod suncokreta, postoje dva kemotipa:

  1. linolni
  2. oleinski

Linolni kemotip se koristi u kozmetici, dok je oleinski kemotip često prehrambeno ulje koje podnosi prženje, baš kao i oleinski tip suncokreta.

Ulje šafranike sadrži u prosjeku oko 1 g/kg β-sitosterola, no ovaj sadržaj varira ovisno o tipovima i objavljene su različite koncentracije ovog fitosterola.  Δ7-sitgmastenol i kampesterol su također prisutni, te niz drugih sterola u nižoj koncentraciji. Glavnio udio molekula vitamina E pripada α-tokoferolu (234 – 660 mg/kg).

Ulje šafranike, zbog sadržaja masnih kiselina, posvećeno je njezi suhe do mješovite kože. Popularno je i kao ulje za pakunge za kosu i nokte i dobra je alternativa skupljim uljima poput argana, koji ulazi u slične recepture. Šafranika je kao stvorena za jednostavnu, početničku kozmetiku, kao i ulje sezama ili suncokreta. Koji će biti odabir, ovisi o vama. Biti će šafranika ako volite diskretniji miris ulja, jer suncokret, a pogotovo sezam, imaju daleko prodorniji miris.

Zahtjev za kvalitetom*, **

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje slabo izraženog mirisa.
Relativna gustoćaoko 0,922
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Neosapunjive tvari (%)1.5
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
Masne kiseline ispod C14najviše 0.2
C14:0 miristinska kiselinanajviše 0.2
C16:0 palmitinska kiselina4.0 - 10.0
C18:0 stearinska kiselina1.0 - 5.0
C18:1 oleinska kiselina8.0 - 21.0
C18:2 linolna kiselina68.0 – 83.0
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.5
C20:0 arahidična kiselinanajviše 0.5
C22:1 eikozenska kiselinanajviše 0.5
C22:0 behenična kiselinanajviše 1.0
C22:1 erucična kiselinanajviše 0.3
Sadržaj sterola
Brasikasterolnajviše 0.3 u sterolnoj frakciji

*prema Ph. Eur.

Linolni tip**

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje slabo izraženog mirisa.
Relativna gustoćaoko 0,922
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Neosapunjive tvari (%)1.5
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
Masne kiseline ispod C14najviše 0.2
C14:0 miristinska kiselinanajviše 0.2
C16:0 palmitinska kiselina5.3 - 8.0
C18:0 stearinska kiselina1.9 - 2.9
C18:1 oleinska kiselina8.4 - 21.3
C18:2 linolna kiselina67.8 - 83.2
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 0.1
C20:0 arahidična kiselina0.2 - 0.4
C22:1 eikozenska kiselina0.1 - 0.3
C22:0 behenična kiselinanajviše 1.0
C22:1 erucična kiselinanajviše 1.8
Sadržaj sterola
Brasikasterolnajviše 0.3 u sterolnoj frakciji

Oleinski tip**

Osnovne karakteristike 
Organoleptičke karakteristikeBistra tekućina blijedo žute do žute boje slabo izraženog mirisa.
Relativna gustoćaoko 0,922
Kiselinski broj mg KOH/gnajviše 0.5
Peroksidni broj mEq O2/Kgnajviše  10.0
Neosapunjive tvari (%)1.5
Sadržaj vode0.1
Udio masnih kiselina (%)
Masne kiseline ispod C14najviše 0.2
C14:0 miristinska kiselinanajviše 0.2
C16:0 palmitinska kiselina3.6 - 6.0
C18:0 stearinska kiselina1.5 - 2.4
C18:1 oleinska kiselina70.0 - 83.7
C18:2 linolna kiselina9.0 - 19.9
C18:3 α-linolenska kiselinanajviše 1.2
C20:0 arahidična kiselina0.3 - 0.6
C22:1 eikozenska kiselina0.1 - 0.5
C22:0 behenična kiselinanajviše 0.4
C22:1 erucična kiselinanajviše 0.3
Sadržaj sterola
Brasikasterolnajviše 0.3 u sterolnoj frakciji

** prema Codex Alimentarius

Korisne reference

  1. An analysis of association of components of yield and oil in safflower (Carthamus tinctorius L.). Ranga Rao V, Ramachandram M, Arunachalam V. Theor Appl Genet. 1977 Jul;50(4):185-91.

  2. Genetic analysis of seed yield, oil content and their components in safflower (Carthamus tinctoriusL.). Ramachandram M, Goud JV. Theor Appl Genet. 1981 May;60(3):191-5

  3. Secondary structure of oleosins in oil bodies isolated from seeds of safflower (Carthamus tinctorius L.) and sunflower (Helianthus annuus L.). Lacey DJ, Wellner N, Beaudoin F, Napier JA, Shewry PR. Biochem J. 1998 Sep 1;334 ( Pt 2):469-77.

  4. Growth temperature control of the linoleic acid content in safflower (Carthamus tinctorius) seed oil. Esteban AB, Sicardo MD, Mancha M, Martínez-Rivas JM. J Agric Food Chem. 2004 Jan 28;52(2):332-6.

  5. Improved Estimation of Oil, Linoleic and Oleic Acid and Seed Hull Fractions in Safflower by NIRS. Rudolphi S, Becker HC, Schierholt A, von Witzke-Ehbrecht S. J Am Oil Chem Soc. 2012 Mar;89(3):363-369. Epub 2011 Aug 26.

  6. Phytochemistry, pharmacology and medicinal properties of Carthamus tinctorius L. Asgarpanah J, Kazemivash N. Chin J Integr Med. 2013 Feb;19(2):153-9.

  7. Unsaponifiable Matter in Plant Seed Oils. Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013

  8. Edible Oil Processing, 2nd Edition Wolf Hamm (Editor), Richard J. Hamilton (Editor), Gijs Calliauw (Editor)  July 2013, Wiley-Blackwell

  9. Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, Second Edition Frank D. Gunstone Blackwell Publishing 2011

  10. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products (6 Volume Set) By Fereidoon Shahidi: Wiley-Interscience; 6 edition 2005