Gavez


Symphytum officinale L., Boraginaceae

Sveta Hildegarda od Bingena upozoravala je kako gavez treba koristiti s oprezom: primjenjujemo li ga, izazvat će zacijeljivanje rana, ali će “crvi” ostati u njoj zatvoreni. Vrlo se slikovito izrazila o dvije činjenice: kako ranu treba isprati i drenirati kako ne bi došlo do razvoja infekcije, ali je time naglasila kako gavez toliko brzo djeluje da će rana doista zacijeliti, ali će možda u njoj ostati potencijalni izvor infekcije. U današnjoj medicini ova opaska izgleda nepotrebna, ali nas podsjeća kako su ljudi imali svijest o infekcijama i prije doba moderne mikrobiologije.

Nekoć naširoko poznata ljekovita biljka, čija se mast kod nas proizvodila u farmaceutskoj industriji, polako je potonula u zaborav.  To je prava šteta. “Črni korijen”, kako su ga znali nazivati u nekim krajevima zemlje, opisuje što se koristi – korijen. Kada je umrla naša draga teta Slavica Katzler, ostalo je na meni i sestri da detaljno prekopamo stoljeće i pol naše obitelji u isto toliko staroj kući u kojoj smo odrasli. Svašta smo našli, od dionica davno nepostojećih kompanija, preko raznih knjiga zabranjivanih u raznim režimima, pa sve do jedne zanimljive kante koja je mogla oduševiti samo mene. Stara skoro jedno stoljeće, imala je na sebi vrlo uščuvanu naljepnicu na njemačkom i francuskom jeziku. Racine de consoude fraiche, iliti svježi korijen gaveza, nagnao me da otvorim tu konzervu. Osim korijena gaveza, sadržavala je zelenu glinu, eterična ulja ružmarina i prave lavande i imala je namjenu da se koristi kao oblog kod raznih tegoba sa zglobovima i mišićima. Premda sam očekivao da ću naći bijedan suhi ostatak sadržaja, iznenadio me gotovo potpuno svježi miris eteričnih ulja i vrlo jasno vidljivi komadići korijena gaveza u lijepoj pasti od gline. Pitam se pitam, rade li danas takve proizvode koji traju jedno stoljeće?

Branje i spravljanje

Vratim li se u sadašnje vrijeme, želim vas podsjetiti da ne zaboravite ovu divnu biljku. Vrlo rado raste duž puteva i cesta cijele kontinentalne Hrvatske, cvatući u kasno proljeće karakterističnim ljubičastim cvjetovima. Kao što je rečeno, ljekovit je korijen – to imajte na umu jer se u ljekarnama nudi i list gaveza koji nema takvo ljekovito djelovanje. Korijen gaveza je mukotrpno skupljati, no za vaše potrebe ćete uspjeti naći dovoljno biljke. Moja je topla sugestija da ga ne berete uz ceste kojima prolaze automobili, jer ćete umjesto ljekovitog macerata dobiti koktel teških metala i kancerogenih spojeva. Umjesto toga, radije ga berite na čistijim livadama gdje također voli rasti. Za razliku od branja kantariona ili nevena, branjem korijena gaveza uništavate cijelu biljku. Premda ona nije zaštićena, ipak i ovom slučaju dozovite svoju etičnost i nemojte “poharačiti” cijelu livadu. Ostavite dovoljno biljaka da se razmnože i dalje, a harač prepustite vladama neovisno od njihovih boja – to im jedino ide dobro.

Korijen se iščisti od zemlje, nasiječe na manje komadiće i poput cvijeta nevena prosuši tijekom tjedan dana. Po nekim recepturama se macerat spravlja od svježeg korijena. Tradicionalne recepture kao ekstrakcijsko sredstvo koriste nezaobilaznu svinjsku mast, ali i kozju i guščju mast. Korijen gaveza bi se kuhao kratko vrijeme u masti, potom bi se ostavio nekoliko dana i ponovo ugrijao. Kako mi ovdje mahom radimo s biljnim materijalom, našao sam se pred velikim zadatkom: kako naći prikladnu zamjenu za ove životinjske masnoće. Nakon dosta promišljanja i eskperimentiranja, iskristalizirale su se sljedeć varijante varijante: jojobi, suncokret i kokos. Zašto jojoba? Ovaj tekući vosak izvrsno podnosi zagrijavanja i do 100 °C bez oštećenja, njeguje i štiti oštećenu kožu i time je idealan za ovakav macerat. To ne znači da se maceracija ne može raditi i u drugim uljima, ali je poželjno da ih zaštitimo koktelom antioksidansa kao i u prethodno opisanim maceratima. Komercijalno, gavez se može nabaviti u oblicima masti, bilo životinjskim mastima, vazelinu i parafinu, te kao macerat u suncokretovom ili maslinovom ulju. Postoje dvije varijante spravljanja macerata:

  1. bez grijanja, odnosno macerat nastao potapanjem korijena tijekom 4-6 tjedana u ulje,
  2. s grijanjem, kada se u određenim vremenskim intervalima ekstrakcija poboljšava zagrijavanjem.

Kako bilo, temeljni omjer glasi:

  1. 1 maseni dio prosušenog korijena gaveza nasiječenog na manje komadiće,
  2. 8-9 masenih dijelova biljnih ulja.

Ukoliko ga spravljate po hladnom postupku, korijen se jednostavno prelije uljem i ostavi da odstoji 5-6 tjedana, uz gotovo svakodnevno izmješavanje kako bi se olakšala ekstrakcija iz tvrdog materijala. Maceraciju radite na normalnoj sobnoj temperaturi i ne na direktnoj sunčevoj svjetlosti. Nakon perioda maceracije, procijedite macerat i istisnite korijen, koliko možete, u kućnoj preši.

Postupak zagrijavanja je nešto bolji jer olakšava topljenje ljekovitih tvari poput alanotina (o kojem je bilo još riječi u tonicima).

Ukoliko radite u jojobi, odvažite 1 dio (npr. 100 grama) korijena gaveza i 8-9 dijelova (npr. 800-900 grama) voska jojobe. Morat ćete raditi u kemijskim čašama koje izdrže promjene temperature. Obične staklene posude mogu popucati pod utjecajem povišene temperature. Stavite grijati u kipuću vodenu kupelj (70-90 °C) kroz 10 minuta. Maknite s vatre i ostavite poklopljeno da se macerira. Svaki tjedan dva puta ponovite postupak zagrijavanja i to radite kroz 4 tjedna. Na kraju dobro procijedite. Korijen gaveza je dosta tvrd i usprkos preši imat ćete gubitak ulja zbog upijanja u sam korijen.

Ukoliko spravljate macerat u kokosu ili drugim uljima, postupak je identičan, ali pazite da ga zagrijavate na maksimalnoj temperaturi od 60-70 °C.

Macerat korijena gaveza ima diskretan, ali specifičan miris po kojem ga možete prepoznati.

Za što se koristi macerat gaveza?

U tradicionalnoj medicini, macerat gaveza se koristio za puno toga: liječenje oštećenja kože, bolnih zglobova i mišića, hemoroida, proširenih i upaljenih vena. U modernoj medicini koristi se kao jak cikatrizant, sredstvo za zacijeljivanje trauma i oštećenja kože. Potiče rast novog tkiva i smanjuje mogućnost nastanka većih i ružnijih ožiljaka. Gotovo je šteta što ga se (više) ne preporuča nakon operacijskih zahvata kako bi rana brže zacijelila. Jedna je od sirovina za balzame i emulzijske sustave i zna se kombinirati s drugim maceratima, poput kantariona, nevena i gotu kole.

Osim macerata, od gaveza se spravlja i oblog spravljen kuhanjem gaveza u vodi ili smjesi glicerola i vode, o čemu je bilo riječi u tonicima, maskama i kremama.

S gavezom je potreban mali oprez: čaj i tinktura, ali i svi drugi ekstrakti korijena gaveza nisu za oralnu primjenu, već se isključivo koriste izvana. Budući da pripada nezgodnoj porodici koja sadrži dosta alkaloida, a u eksperimentalnih životinja čak i izaziva tumore na jetri, shvatite ovo kao ozbiljno upozorenje. No, primjenom izvana, čak i kroz duže razdoblje, takvi rizici ne postoje.