Kemijski pilinzi


AHA kiseline

Što su AHA kiseline?

Već smo u uvodnom opisu objasnili kako postoje kemijski pilinzi različitih jakosti. U kućnoj i prirodnoj kozmetici koristimo samo najblaže AHA kiseline i to u koncentraciji koja je neškodljiva. Što su to AHA kiseline? AHA je skraćenica za α-hidroksi kiseline. Što pak to znači? To znači da je uz karboksilnu skupinu u molekuli prisutna hidroksi skupina na α ugljikovom atomu (atomu najbližem karboksilnoj skupini). Premda se mogu dobiti i sintetskim putem, AHA kiseline tipične su biljne kiseline koje dobivamo i izolacijom iz biljnih tvari, najčešće sokova voća (borovnica, limun, naranča, grožđe), te iz šećerne trske i šećerne repice.

AHA kiseline

Na slici su označene glavne komercijalne AHA kiseline. Crvenom bojom je označena hidroksi skupina na α ugljikovom atomu, a plavom bojom karboksilna skupina na istom atomu. Glikolna kiselina je najčešća i njeno uvođenje 90-tih godina XX.stoljeća bilja je mala revolucija u kozmetici i dermatologiji. Ona je najjednostavnija AHA kiselina koja sadrži jednu karboksilnu skupinu. Dobiva se uglavnom iz šećerne trske i šećerne repice, te u manjoj mjeri iz grožđa. Mliječna kiselina također sadrži jednu hidroksi i jednu karbokslinu skupinu i poznata je jer ona daje kiseli okus fermentiranom mlijeku iz kojeg se i dobiva. Mliječna kiselina niej samo poznata kao piling, nego i kao jedan od korektora pH proizvoda za intimnu higijenu. Jabučna kiselina, kao što joj ime i govori, dobiva se iz jabuka i u svojoj strukturi sadrži dvije karboksilne skupine. Visnka kiselina dobiva se iz vina gdje je nusprodukt koji kristalizira. U svojoj strukturi sadrži dvije karboksilne skupine i dvije hidroksi skupine. Limunska kiselina je najšire korištena AHA kiselina, ne samo u prehrani već i kao korektor pH u brojnim kozmetičkim proizvodima, pogotovo gelovima za tuširanje. Dobiva se iz agruma, ali i biotehnološki fermentacijom nekih gljivica.

Kako djeluju AHA kiseline?

Osim svojim pH, AHA kiseline djeluju na korneocite, stanice rožnatog sloja kože, pod čijim utjecajem se smanjuje njihova međusobna povezanost. U dubljim slojevima kože, pogotovo glikolna, mliječna i limunska kiselina, povećavaju sintezu mukopolisaharida i kolagena. Zbog toga su AHA kiseline već više od 20 godina omiljeni sastojak ne samo kozmetike za kožu sklonu aknama, već i anti-age kozmetike. Kontinuirani blagi kemijski piling stanjuje površinski sloj kože, sprječava kod masne kože začepljivanje pora te zaglađuje kožu. Koža bude glađa i s manje površinskih nepravilnosti, stoga je vremenom uporaba AHA kiselina postala izraženija kod anti-age kozmetike.

Ipak, oprez. Pretjerivanje s AHA kiselinama može štetiti koži, isušiti ju, te izazvati više štete nego koristi. Uporaba visokih koncentracija AHA kiselina isključivo je rezervirana za dermatologe, premda, na žalost, svjedočimo nekontroliranoj uporabi visokih koncentracija AHA kiselina u kozmetičkim salonima. Najsnažnija od njih, glikolna kiselina, smije se u koristiti u kozmetičkim preparatima do 10%. Iznad te razine, uporaba mora biti pod medicinskim nadzorom.

Razuma radi, koristiti ćemo AHA kiselina striktno izolirane iz biljaka koji je dostupan preko Aromazone. Sadrži 28-32% mliječne kiseline, 12-17% glikolne kiseline, 2-6% limunske kiseline i do 1% jabučne kiseline. Za svakodnevnu primjenu koristi se u koncentraciji od 1-5%, a kao kemijski piling za povremenu uporabu, u koncentracijama od 5-15%

Drugi kemijski pilinzi

Drugi kemijski pilinzi relativno se često koriste u medicini, no vremenom njihov uporaba pada. Glavni kemijski pilinzi prikazani su na sljedećoj slici.

kemijski pilinzi

Fenol i rezorcinol smiju se koristiti isključivo pod medicinskim nadzorom jer su iznimno agresivni. Salicilna kiselina nalazi se u nekim komercijalnim tonicima te u pripravcima za virusne bradavice i kurje oči, jer djeluje vrlo snažno keratolitički, daleko snažnije od AHA kiselina. D-glukonolakton je relativno noviji sastojak komercijalne kozmetike. Kao što mu ime govori, to je lakton, nastao intramolekularnom reakcijom karboksilne skupine i hidroksi skupine u glukuronskoj kiselini. Nakon aplikacije, glukonolakton u koži polako prelazi u glukuronsku kiselinu (hidrolizira se), te počinje djelovati. Stoga je on sastojak kemijskih pilinga s produženim djelovanjem. Primjerice, u proizvod se doda glikolna kiselina koja djeluje brzo i relativno kratko, ali se zato dodaje glukonolakton koji djeluje nekoliko sati i tek nakon nekog vremena. Glukonolaktona smije se dodati do 10% u kozmetiku, ali sirovina nije dostupna kod nas.