Spravljanje vlastitih biljnih abraziva

Premda sam opisao brojne komercijalne biljne abrazive, neki se mogu izraditi i u kućnoj izradi. Naravno, ne sve. Mineralne abrazive teško možete spraviti kod kuće jer vjerojatno nemate tako tvrde mlinove za usitnjavanje. No, zato možete spraviti biljne.

Neke sirovine uopće ne traba usitnjavati. Cvjetove lavande i lavandina su vrlo ugodni i mekani cvjetovi koji su dovoljno maleni da sam proizvod bude dopadljiv. To pogotovo vrijedi za cvjetove prave lavande koji su manji, a i ugodnijeg su mirisa. Piling lavande je ljekovit, jer potiče regeneraciju kože bez obzira u kojem je matriksu, uljnom ili emulzijskom. Cvjetovi lavande mekšaju i bubre i u uljima i u vodi, stoga se gel pilinzi spravljaju isključivo svježi. Nešto su stabilniji pilinzi cvjetova lavande u uljima, jer sami cvjetovi lagano omekšaju, a nakon nekoliko dana nastane pravi pravcati macerat sa svim svojim ljekovitim djelovanjem (vidimacerat lavande u poglavlju o maceratima).

Većinu drugih ćete usitnjavati. To možete izvesti na dva načina.

Možete ih usitniti u rebrastom tarioniku. Tarionici su danas mahom ravni, neki su polirani, no prije su gotovo redovito bili rebrasti, odnosno imalu su žlijebove. Oni su omogućavali bolje usitnjavanje biljnog materijala. Danas se takvi tarionici gotovo uopće ne koriste u farmaciji, ali ih možete kupiti u prodavaonicama zdrave hrane, gdje se nazivaju suribači, a služe najčešće za usitanjavanje sjemenki sezama. Rebrasti tarionici daleko efikasnije drobe biljni materijal, pa sam proces traje kraće nego u običnim tarionicima. Nakon što usitnite biljni materijal, možete ga prosijati kroz obično sito za brašno. Na taj način uklinit ćete komadiće stabljika koji se teže usitnjavaju, a neugodni su za kožu ako ostanu u pilingu. Umjesto prosijavanjem, možete ukloniti neusitnjene komadiće i prstima. Ovdje je potrebno puno fizičkog rada i u rebrastom tarioniku možete uglavnom samljeti mekše biljne dijelove cvjetove (njemačka kamilica, stolisnik, latice ruže, latice hibiskusa), zelen biljke (preslica, stolisnik), list biljke (limunska trava, matičnjak, list paprene metvice) ali ne možete usitniti tvrde plodove.

Dobra “multipraktik” mašina može također poslužiti. U “multipraktik” mašini trebati odabrati opciju horizontalnih noževa u zatvorenoj posudi. Nemojte koristiti štapne miksere koji nemaju zatvorenu posudu jer će vam se sve razletjeti i naprašiti. U ovakvim, osjetljivijim mašinama možete samljeti sve osim vrlo tvrdih dijelova biljaka. Možete iste biljke kao i u rebrastom tarioniku, te mekše plodove kao što su plodovi anisa ili zvjezdastog anisa. Takve sjemenke daleko se efikasnije i bolje usitne nego u rebrastom tarioniku.

Najbolji i najrobusniji je električni mlin za kavu koji vrlo efikasno može samljeti i vrlo tvrde dijelove biljaka, poput maka, kave, ploda kakaovca, gvarane i koji su danas dostupni na tržištu. Ovo je moj omiljeni način, osim što se ukućani znaju ljutiti kada ima kava miriši na anis.

Ako ste dobro usitnili, uvijek sugeriram da materijal prosijete na fino sito za brašno kako biste odvojili krupniji materijal. Tako dobivene praškove spravljajte što je više svježe moguće – unutar mjesec dana od priprave konačnog pilinga. To se posebice odnosi na praške biljaka s eteričnim uljima (anis, paparena metvica, stolisnik, matičnjak, limunska trava). Prašci biljaka koji ne sadrže eterična ulja mogu biti stabilni mjesecima (hibiskus, preslica, mak, kakao, kava).

Spravljanje pilinga

Prije svega dobro odaberite matriks i abraziv. Teško je ovdje stvarati individualna pravila, ali općenito vrijedi da su uljni pilinzi odlični za suhu i osjetljivu kožu, dok će gel pilinzi biti prikladniji za ljude s mješovitom i masnom kožom. No, to nije apsolutno pravilo. Kod emulzijskih sustava i D-faznih gelova možda ćete dobiti i nove inspiracije za teksture. Kod opisa abraziva prikazane su sugestije koji tipovi i koja granulacija se koristi za pijedine primjene, od mikrodermoabrazije do stopala i masaže.

Jedno je od čestih pitanja smijem li koristiti abrazive različitih granulacija u istom proizvodu. Premda za početnike sugeriram uporabu jednog abraziva da najprije steknu iskustvo i dojam o abrazivu, apsolutno podržavam ideju o korištenju abraziva različitih granulacija. Dapače, ovo vrlo često radi i kozmetička industrija kako bi povećala njihovu primjenjivost za različite tipove kože. Primjerice, možda ćemo se u nekom gel sustavu odlučiti za uporabu najfinijeg bambusovog pilinga za mikrodermoabraziju veličine 0,1 mm, narančin piling od 0,2 mm i neki tvrđi piling marelice od 0,5 mm. Time ćete dobiti neobični “multi” piling koji je vrlo ugodan. To vrijedi čak i kad ne znate koje vam je veličine čestica kućno izrađenog pilinga, ali vidite da su različite teksture. Primjerice – relativno grubi mljeveni mak i daleko finiji i prosijani samljeven cvijet hibiskusa.

Dobro provjerite da li je abrazivno sredstvo kompatibilno s određenim matriksom. Kod pojedinih abraziva probao sam istaknuti one koji nisu kompatibilni s gel i emulzijskim abrazivima. Primjerice, mekani dijelovi biljaka poput cvjetova kamilice teško mogu funkcionirati u gelu, ali je moguće jedino ako ga spravljate momentalno prije uporabe. No, kuhinjska sol je apsolutno neprihvatljiva u gelu jer će ga jednostavno uništiti.

Općenito, prema inertnosti, abrazive općenito možemo klasificirati:

  1. mineralni abrazivi koji nisu gline ili zeoliti su najinertniji (riolit, korund, sedef, litotamnijska alga, granat) i mogu se spravljati baš u svim sustavima.
  2. mineralni abrazivi – gline i zeolit – reagiraju s vodenim sustavima. No, njihova priprava kao maski, pa time i pilinga, opisana je u poglavlju o maskama.
  3. biljni abrazivi koji se sastoje od tvrdih ili vlaknatih dijelova (opisani su kokos, brusnica, orah, sjemenke jagode, lotosa, kivija, ličija, masline, argana, marelice, lufa) te bambus, sastoje se od struktura koje su vrlo inertne i slabo reagiraju s vodom ili uljima. Stoga se mogu spravljati u svim sustavima.
  4. abrazivi poput cimetovca, ploda muškatnog oraha, podanka đumbira, kave, kakaa, gvarane sadrže dio tvari topljiv u vodi – primjerice cimetovac. No, sadrži znatan dio mase abrazive nije topiv u vodi ili uljima. Stoga se uz pravilno formuliranje može napraviti trajniji proizvod i u gel sustavu, ali je najpametnije napraviti svježi gel sustav. Naravno, u uljima su prilično stabilni.
  5. abrazivi usplođa citrusa (gorka i slatka naranča, limun), te ploda jabuke, relativno su inertni i samo djelomično topivi u vodi. Od njih se mogu spravljati pilinzi u gelu, te naravno u uljima.
  6. abrazivi mljevenih plodova (jezgra oraha, badema, marelice, lješnjaka…) mekani su i djelomično bubre u vodi, pa se spravljaju svježi gel pilinzi ili trajniji uljni pilinzi. Uz malo igre i konzerviranja (lako se kvare), mogu se spraviti i trajniji gel sustavi.
  7. abrazivi iz mekanih dijelova biljaka (cvijet kamilice, stolisnika, lavande, listovi matičnjaka, paprene metvice…) bubre u vodi i najpamentije ih je spravljati u uljima. Ipak, neki abrazivi poput cvijeta ruže ili hibiskusa, prilično su stabilni, premda parcijalno topivi u vodi. Uz malo igranja, mogu se formulirati i u gel tip pilinga.
  8. soli topive u vodi (kuhinjska sol) koriste se samo u uljnim pilinzima.

Ako spravljate gel piling, najbolje je spraviti prvo gel sa svim svojim sastojcima. Na kraju, kad je gel gotov, dodajte odabrani biljni abraziv i dobro izmiješajte. Moj omiljeni gel sustav za pilinge gel crvenih algi. Naime, gel karbopola vrlo brzo se upije i teško se vrši sam proces nanošenja i utrljavanja. Gel ksanatana je maziv ali se relativno brzo upije ili isuši. Gel crvenih algi ima optimalnu klizavost, sporije se upija i vrlo je ugodan upravo za piling, a i sam po sebi vlaži, čisti i regenerira kožu. Naravno, poštujem ako vam se sviđaju drugi gelovi. To upravo trebate isprobati vi.

Ako spravljate uljni piling, tada ćete jednostavno u piling dodati ulje, vrlo često i bez vaganja već do konzistencije koje vi želite. Ipak, ako dodajete neke dodatke u ulje, primjerice pojačivač apsorpcije, morat ćete prethodno spraviti uljnu smjesu koju ćete dodavati u abraziv. Ako u uljni piling dodajete fazu koja se ne miješa s uljem, primjerice glicerol, dodat ćete ga na samom kraju, već kada ste dodali ulje u abraziv, te ćete dobro izmiješati.

Način korištenja pilinga

Iskreno, kod uprabe pilinga nema puno filozofija. Ponavljam da piling ne pretvarate u sado-mazo seansu. Naime, zato abrazivi i postoje da mehanički pritisak ne sliči na energičnost ruskog traktora, nego da može biti i malo lakši i suptilniji. Ne koristite ih prečesto, jer se koža i mora regenerirati. Ne zaboravite – marketing često priča o uklanjanju “mrtvog sloja kože” koji je sve samo ne mrtav, bar u biokemijskom smislu. Kao i maska, jednom tjedno do jednom u dva tjedna.

Pitanje jest – oprati lice nakon pilinga ili ne? Ovisi o vašim željama. Neki ljudi suhe kože nakon uljnog pilinga jednostavno obrišu piling i ostave ulje da nahrani kožu. Isto se odnosi i na gel piling. Bitno je samo dobro ukloniti čestice kako ne bi iritirale lice. Nakon pilinga svakako je pametno ne čistiti lice agresivnim sredstvima. Nakon gel pilinga dovoljno je isprati lice vodom, a nakon uljnih nekim blagim sredstvima koja se pjene i koja ćemo učiti izrađivati.