Zaššto balzami?


Povijest ili budućnost?

Kada sam kolegama u Pariz odnio svoje kozmetičke proizvode napravio sam to da čujem feedback ljudi iz svjetske prijestolnice kozmetike. Nakon mjesec dana pitao sam ih koji ima se najviše dopada. Svi su odgovorili Dermaplanta, bože-sačuvaj-masni. Mislio sam da će taj proizvod baciti čim otvore ili da će im stajati dok mu ne prođe rok valjanosti. Nakon što sam se bacio sa Savskog mosta od iznenađenja, shvatio sam: u moderno doba kada su sve preuzeli neki lako upijajući kozmetički proizvodi kojih oni imaju na tisuće ovo je bilo iznenađenje nekih drugih vremena i toliko drugačija tekstura da im je zapelo za oko odnosno kožu. Takvo sam objašnjenje i dobio. Balzami su doista odsjaj nekog drugog vremena koje još uvijek srećemo (srećom) u našim krajevima i gdje neke obitelji to nisu zaboravile u svojem naslijeđu. Njihova budućnost je po mojem mišljenju neupitna i uvijek će imati svoju nišu u prostoru njege kože.

Očekivanja i iznenađenja

Uz sva krasna biljna ulja, kome trebaju ovakvi proizvodi? Ima razloga. Ljudi su ih davno počeli spravljati, jer su prije svega spretniji za uporabu. Biljna ulja su tekuća i zahtijevalu takvu ambalažu, a lakše se i razliju. Stoga su klasične posudice za kreme iz kojih se “grabi” prstima, nekima bila bolje rješenje. Toliko su se ljudi naviknuli, da su u nekim zemljama to i kulturološki uobičajeni kozmetički pripravci. Ne treba ići daleko, takvo je primjerice tržište u Bosni i Hercegovini, gdje je travarstvo još uvijek duboko ukorijenjeno i gdje ćete prije uspjeti s balzamom nego s uljem. Nekima su i estetski dopadljiviji, jer sliče na kremu ili mast, dobro pakirani i sugeriraju profesionalnost (zapamtite da je tržište vrlo subjektivna kategorija). No, glavni razlog ovakvih tipova kozmetike je zaštitna uloga, odnosno filmogenost. Tvari i koje se dodaju stvaraju zaštitni film na koži i sluznici i štite od isušivanja, pa su to po definiciji okluzivni pripravci, čak i kada se dobro apsorbiraju. Kod biljnih ulja puno smo posvetili truda koliko se dobro upijaju, ovdje je tajna da se ne upijaju dobro, odnosno da tvore zaštitu na koži. To ne znači masni film, nego jedan diskretni ovoj na koži.

Zaštita suhe kože je posao balzama. Danas ljudi posežu za emuzlijskim sustavima, što je u redu. Ipak, ima li bolje zaštite kože od balzama? Okluzivnost je prva vrlina kojima se balzami diče. To im je prednost i nedostatak, pa ih vrlo rijetko koristimo za njegu masne i mješovite kože. Opet, i tu vas uvijek zna iznenaditi individualna stvarnost. Znao bih nekima zbog sasvim drugih razloga dati balzam za zacijeljivanje, a oni bi ga koristili za, primjerice, akne i bili turbo zadovoljni. Molim, nemojte ovo shvatiti kao pravilo jer će se nekima pogoršati stanje ali dobro ilustrira individualnost našeg najćudljivijeg organa, kože.

Balzame najviše volimo spravljati od ljekovitih macerata i osim njege i zaštite suhe kože koristimo ih za zacijeljivanje kože ili ih koristimo zbog regeneracije kožeprotuupalnog djelovanja. Prema mojem iskustvu, balzame kao tipove proizvoda uglavnom biramo za njegu i zaštitu usnica, kod tegoba s hemoroidima, za regeneraciju kože nakon opekotina, manjih ozljeda i operativnih zahvata, kod zanoktica i ispucale kože oko noktiju, kao barove za masažu i eventualno piling. Katkad ih koristimo za formulaciju eteričnih ulja kod dišnih tegoba: balzam sa eukaliptusom globulusom je prastari farmaceutski pripravak prisutan i danas na tržištu, a znaju se koristiti i kod bolnih zglobova, premda su im primat davno preuzeli gel sustavi.