Naslovna > ŠETNJA S BILJEM > Čestoslavica

Čestoslavica

Prema kršćanskoj legendi, Sveta Veronika dala je maramicu Isusu dok je nosio križ. Obrisao je svoje čelo i na tkanini ostao je otisak njegovog lica. Ista je maramica navodno izliječila rimskog cara Tiberija od lepre (gube). Ovaj čisti akt empatije i milosrđa nadišao je svoj religijski okvir i govori o ljudskoj suosjećajnosti u svom najčistijem obliku, suosjećajnosti koja nadilazi trenutne političke trenutke i odluke. Podsjeća nas kako sitna ili velika djela empatije trebamo nalaziti u svakom danu. Mi smo mali a svemir je nepregledan – nikada ne znamo kome smo doista pomogli, možda nekom sasvim “nevažnom”, a možda Bogu osobno. “Okreni kamen i naći ćeš me” kažu pomalo mistični Oxyrynchus fragmenti.

Veronika je i rod nazvan prema svetici, “ona koja nosi pobjedu”, pobjedu čistoće ljudskog duha. Tek u najvećoj tami i najmanja iskra bude blještavo svjetlo. Neki kažu kako je naziv povezan s riječima verum icon, prava slika – da li prava slika otiska na tkanini ili prava slika ljudskog duha ? U srednjem vijeku vjerovalo se kako mali ali beskrajno fotogenični cvjetovi podsjećaju na ljudsko lice dok prašnici podsjećaju na ljudske oči. Legenda izlječenja cara Tiberija ostavila je trag u francuskom nazivu biljke herbe aux ladres, biljka gubavaca. Doista, biljka se koristila nekoć davno da umanji patnje izazvane ovom bolesti.
Vi koji volite biljke nemojte ju nikada zaboraviti – to što su je mnogi zaboravili možda govori koliko smo zaboravili vrijednost ljudskog duha. Rod Veronica po novoj je klasifikaciji dio velike obitelji Plantaginaceae i čini vjerojatno najveći rod ove obitelji. Cijeli rod je blagoslovljen od prirode – razne vrste od Amerike preko Europe do Australije koriste se u narodnoj medicini, zanimljivo, uglavnom za dišni sustav. To je i jestivi rod neotrovnih biljaka, a u ovoj grupi već smo susreli vrstu poput V. beccabunga, potočne čestoslavice koja je prava delicija za salate. Ona prava čestoslavica je V. officinalis (engleski: common ili heath speedwell, francuski: véronique officinale, njemački: Arznei-Ehrenpreis, Grundheilkraut, Wundheilkraut).
Ljekovita čestoslavica pomno je odabrala ljekovito biokemijsko tkanje ubrusa prirode s čistom jednostavnosti. Tkanje čine iridoidi, ukupno oko 1% u biljci (katalpol, veronikozid), spojevi koje susrećemo kod vrsta poput uskolisnog trputca i divizme. Fascinantno je kako su i prije razvoja kemije ljudi otkrili sličnosti primjene. Čestoslavica je biljka pluća, smiruje nadražajni kašalj i nekoć davno koristila se i kod astme a ne samo infekcija pluća. Kroz tkanje iridoida, ljekovita čestoslavica dodala je malo flavonoida i tanina. Pomalo neobičan kemizam koji govori o čistom protuupalnom djelovanju uči nas kako je biljka najdjelotvornija kao svježa. Okrutna Komisija E njemačke vlade dala je čestoslavici “negativnu” monografiju i njena uporaba postala je dio nekih drugih vremena i onih koji zaboravu žele otrgnuti biljku milosrđa. Čestoslavica je milosrdna i prema probavnom sustavu – nekoć biljka boljeg apetita i toliko blaga alternativa gorkoj kičici ili srčaniku. Milosrđe u svojem čistom obliku nije gorko ili ogorčeno. Uz maestra stolisnika smiruje grčeve i neugodnosti želuca dajući osnaženu probavu. Hoće li to biti čaj za opuštanje nakon ručka? A kada ste to ručak pojeli konačno u miru? Možda vas čestoslavica podsjeti na taj izgubljeni mir. Jušna žlica prelivena kipućom čistom vodom bit će sasvim dovoljna za takav čaj. Odlična i kao čaj svježe biljke. Ako je u pitanju kašalj, bit će svježe spravljen tri puta dnevno.
Rubac svete Veronike simbolizira njegu ljudske kože. Ne moramo biti gubavci kako bi ju koristili. Dvije žličice u deci kipuće vode stvorit će tonik za umornu kožu koju treba smiriti, dodajte u njega i trećinu žličice biljnog glicerola i uživajte u ljepoti ove biljke. Nema kozmetike s čestoslavicom, zaobišla je i najskuplje “brendove” koju koriste bogati i moćni. Moćan je onaj tko ne zaboravi stare mudrosti, bogat je onaj tko nađe i prepozna čisti dar prirode.
Čestoslavicu treba znati tražiti očima, kao biljka milosrđa svojom skromnosti nas podsjeća kako empatija ne vrišti s ekrana. Ljudi koji odlaze u prirodu i nose svoje histerije sa sobom često ju ne nađu. Ubire se cijela dok cvate.
Pluća i koža, dva organa elementa metala, dva organa koje čestoslavica voli. Pluća, kao organ metala, navodno su povezana s najdubljim vrijednostima čovjeka. To je onaj dio vas kojeg najviše ranjavaju. Zbog toga ste katkad i tužni. Nema veze. Najdublje vrijednosti treba svjedočiti, baš kao što je koža na našoj površini. Biljka milosrđa i empatije, skrivena u travi ili u mahovini uči nas sve kako nije vrijednost sunce koje sija na nebu već malena ljepota koja se skriva u sjeni. Kažu kako je je i biljka koja suptilno čisti čovjekov probavni i dišni sustav; na drugačiji način od “medicinarki” poput artičoke ili maslačka. Doista, koga to milosrđe nije očistilo?

Comments

comments