Glog

U sredini proljeća, uskoro, ovisno o vremenu i mjestu rasta, sve se bijeli po našoj zemlji. Teta me učila kako zadnje pahulje mogu pasti sve dok i zadnja latica ne otpadne s njega; u svijetu promijenjene klime to više nije tako. Biljka je koja povezuje dva elementa, smiraj vlažne zime i vatrenu vrućinu ljeta. Dobrodošli u vrijeme glogova.

Glogovi su do 4 metra visoki, trnoviti listopadni grmovi. Listovi su kod vrste Crataegus laevigata urezani do oko 1/3 na 3-5 režnja, te su s obje strane gotovo iste boje. Kod vrste C. monogyna listovi su urezani duboko ispod sredine, također na 3-5 režnjeva, a na naličju su bjelkastozeleni. Cvjetovi su bijeli s mnogo prašnika. Plod je crvena koštunica, kod vrste C. laevigata s 2-3 sjemenke i promjera 8-20 mm, a kod vrste C. monogyna s jednom sjemenkom i promjerom 6-10 mm. C. laevigata raste u Europi, a C. monogyna i u Europi i Aziji. O pričama što je bijeli a što crveni glog već je bilo riječi u ovoj grupi, sreća nam je ta što zabune nisu opasne, obje su vrste ljekovite. I nisu samo te, u fitoterapiji koristi se i vrsta C. pentagyna (peterovratni glog) i C. nigra (crni glog). Na engleskom se ovaj rod naziva hawthorn, hawberry i thornapple, na francuskom aubépine a na njemačkom Weissdorn. 
Krenuvši u svijet gloga, nemamo dovoljno riječi ni u najbogatijim jezicima da opišemo njegove vrline. U našoj zemlji glog se doživljava “opasnim”. Dugi niz godina preparati čistog gloga bili su skoro pa zabranjeni. Možda je to zato što smo ga doživljavali samo kroz prizmu djelovanja na srce. U “birokratskoj” fitoterapiji glog se koristi za “smanjenje funkcije srca stadija dva prema New York Heart Association” u kojem slab rad srca smanjuju fizičke sposobnosti čovjeka uz brzo umaranje. No, glog je puno više od toga.
Da li ste ikada u stresu doživjeli da vam srce postaje nervozno i raste broj otkucaja ? Da li vam se ikada desilo da ne možete zaspati jer čujete vlastitio srce koje nikako da se smiri ? Jeste li ikada imali tremu pred nastup ili ispit i čuli vlastito srce ? Da li vam “skoči tlak” kada se naživcirate ? Glog je biljka koja smiruje simpatikus, jedan od dva glavna dijela autonomnog živčanog sustava. Nekoć davno, ubrzani rad srca bio je poželjni čimbenik stresa jer ste bolje mogli bježati od medvjeda ili vuka. Danas slušate izderavanje šefa ili šefice ili gledate dnevnik, a pobjeći ne možete nigdje osim iskočiti iz vlastite kože. U modernom društvu zadržali smo stare prototipe stresa jer drugačije naše tijelo niti ne zna. To je za nas loše. Nema trčanja, nema bježanja, ostajete sami sa sobom i srcem koje bi željelo pobjeći – ili boriti se. Uzalud lupa, jer tijelo neće napraviti ni jedno niti drugo. U pomoć tada možete prizvati glog.
Ne optužujte se puno ako tako reagirate. Glog je navodno ubojica vampira, onih čije srce ne kuca. Ako reagirate srcem to možda znači da ste još uvijek živi i da vam je stalo do nečeg. U stanju obamrlosti više ne reagirate, postajete cinični i tako vam je svejedno. Sva sreća ako ste još ostali srčani ljudi.
Glog je zanimljiv splet kemijskih spojeva. To su flavonoidi (viteksin-2’’ ramnozid, hiperozid, viteksin, rutin) kojih bude u biljci do 2%. Drugi spojevi su oligomerni procijanidini. Oni se sastoje od flavonoida katehina i epikatehina čije 2-8 molekula bude spojeno u neobični lanac. Njih bude do 3% u biljci.
Glog je veliki vizionar fitoterapije. Molekule oligomernih procijanidina jako su veliki hit već dvadesetak godina. Oligomerni procijanidini iz brusnice i cimeta smanjuju sposobnost “ljepljenja” bakterija kao Escherichia coli i Helicobacter pylori i tako nam pomažu kod tih infekcija. Oligomerni procijanidini iz kore bora, nazvani OPC ili Pycnogenol, te iz sjemenki grožđa, postale su “lifestyle” molekule koje pomažu zdravlju krvožilnog sustava i metabolizma. Glog je bio “prvi” koji se dosjetio pomoći nam upravo tim spojevima. Bolje rečeno, prvi koji nam je ukazao na ovu zaimljivu biokemijsku kuhinju biljaka.
Ponekad su neki zbunjeni koji se to dio gloga koristi. Službeno, cvijet s pricvjetnim listovima. Često se zna desiti da nabavite čaj gdje trči trči pa nađete koji cvijetak. Onaj “extra superior” je upravo čaj cvijeta gloga. Čaj oko dvije na vrh čajne žličice cvijeta 1-3x dnevno je dovoljno za malo smirenja. Postoje i lijekovi na bazi gloga, pogotovo u Njemačkoj, standardizirani na oligomerne procijanidine ili flavonoide. Spravljati li nešto više od čajeva, treba zapamtiti da je najpametnije raditi tinkturu od svježeg cvijeta. Kod nas je spravljanje tinktura sa svježim biljama pomalo nepoznato područje. A glog je tipična biljka gdje je upravo to poželjno. Postoji više službenih propisa (belgijski, francuski, njemački), ali jednostavna je improvizacija ubrati cvijetove gloga i još svježe posložiti u staklenu posudu, blago potisnuti i preliti do ruba cvjetova rakijom. Uz povremeno miješanje ostaviti oko tri tjedna i ocijediti. Tijekom ove izrade ne držati na suncu.
Glog povećava protok krvi kroz srce kroz arterije koje hrane srce, pojačavaju snagu stezanja srca, a kako pojačavaju snagu tako i smanjuju pretjerani broj otkucaja srca. Mogu smanjiti povišeni krvni tlak, ali to se uglavnom odnosi na stresni povišeni tlak i neće uvijek biti toliko djelotvoran ako je povezan s metaboličkim bolestima. Povišen krvni tlak uvijek je “triki” područje koje zahtijeva iskustvo, a biljke koje se znaju koristiti su i češnjak, list masline te u narodnoj medicini i imela, te diuretičke biljke poput koprive. Plod gloga, ubran u jesen, također se koristi. Premda i on djeluje na krvožilni sustav, osobno najviše preferiram cvijet. I gotovo redovno savjetujem ju kao biljku – smirenja. I to upravo pripravcima od svježe biljke, katkad i čajevima. Glog ne može pomoći baš za svaku srčanu tegobu i toga moramo biti svjesni. Oprez je potreban ako osoba već pije neke lijekove za krvožilni sustav i pametno je upitati za savjet da li se smije koristiti ili ne.
Robert Anton i Max Wichtl opisali su kako cvijet gloga “ima intenzivni miris do granica mučnine”. Mučnina o kojoj je pisao Jean Paul Sartre kada je stvarao svoj egistencijalizam, mučninu od svijeta i besmisla koji nas okružuje. Kada nas obuhvati i uznemiri srce, kada nam svijet želi skratiti krila želja za nečim ljepšim za što smo sazdani, kada nas nešto unutra ili izvana želi spriječiti da volimo, srce koje tako poistovjećujemo s ljubavlju nije sretno. Srce, organ vatre, želi konačno živjeti i osjećati bez prosudbi. A upravo u prosudbu svi odmah upadamo. Čim nešto vidimo i dotaknemo odmah stvaramo prosuđivanje intelektom. Jeste li gledali bebe kako se igraju igračkama i satima im se dive ? Jeste li kada čuli komentar kako je to iz Kine, kako je to plastika koja im se sviđa ili ne ili ne? Za njih ona samo jest i to je sve. Možda nam šalica čaja cvijeta gloga umiri onaj nesvjesni dio koji stalno tiho šapće – ne zaboravi željeti ljepše stvari, sebi i drugima.

Comments

comments