Kopriva

Urtica sp.

U današnjem nabrijanom svijetu neka su zanimanja postala « važnija » od drugih. Toliko pogrešno. I atomski fizičar i odvjetnik kotačić su svijeta kao i čistačica ili radnik koji postavlja kablove. Kopriva nas uči tome. Ona je seljanka fitoterapije u svojem najpozitivnijem značenju – poznatija od bilo koje druge primadone ljekovitog biljnog svijeta a marljivih grubih ruku koja obavlja bezbroj važnih poslova.

Kopriva ne treba PR stručnjake. Još dan danas ljudima se digne jedna obrva kada pričam o gotu koli, dezmodiju ili pasiflori. Kopriva pobudi osmjeh prepoznavanja svima. Nemojte da vas zavara njeno narodsko ozračje, kao besmrtna seljanka sjeverne hemisfere naučila je puno toga, i previše, o nama. Prije svega, ona je prehrambena biljka. Na lešo, miksana kao špinat u mlijeku, u varivu, ali i u složenim delicijama, rolicama, štrudlama, kuglicama, tjestenini…

U fitoterapiji koristi se i vrlo česta vrsta Urtica dioica, dovodomna ili obična kopriva, te vrsta Urtica urens, mala ili malolisna kopriva, njihovi hibridi i smjese tih dviju vrsta. Obje vrste se i jedu. Besmrtna seljanka usput je doktorirala i biokemiju stvarajući kompleksnu mrežu ljekovitih spojeva. Derivati kavene kiseline (koje nemojte brkati s kofeinom, to nema veze jedno s drugim) dominiraju u biljci zajedno s flavonoidima. Seljanka uvijek cijeni tlo iz kojeg raste i u sebe inkorporira obilje mineralnih tvari uključujući i bogatstvo kalija i silicija i i udanašnje doba opterećeno natrijem list koprive je odličan kontrapunkt u prehrani i u čaju. Sadrži i derivate masnih kiselina, 13-hidroksi-oktadekatriensku kiselinu, visoku razinu slobodnih aminokiselina (zato je i nutritivno vrijedna), te obilje klorofila, oko 2,7% i odličan je izvor ove nutritivno-funkcionalne molekule.

Zašto onda peče ? Seljanka se htjela spasiti od proždrljivaca finim hipodermalnim iglama koje, poput meduzinih, ispuštaju u kožu tvari koje nas iritiraju. Tu je bitku promašila u svojoj, rekao bih, milosti prema nama. Većina ljudi misli kako je mravlja kiselina u koprivi razlog onih simpatičnih plikova. Ne možemo biti više u krivu. Kopriva je dobar poznavatelj ljudske neurofiziologije i imunologije. U iglama skriva se fascinantni koktel od histamina (one zločeste molekule zbog koje neki kišu od peludi) i koja izaziva plikove, začinjene slavnim serotoninom. Serotonin je nama u glavi hormon sreće. Opet smo u krivu. Lokalno, serotonin izaziva bol, čak i strah, pogotovo ako ste u djetinjstvu bezbroj puta pali u koprive kradući kukuruzu. To nije bilo dovoljno, sadrži i leukotriene koji izazivaju lokalnu upalu. Složeni koktel ipak je upakirala vrlo nježno. Hipodermalne igle nanijet će ga zaista plitko, za razliku od zločestih meduza. Zašto se u narodu onda koristila za bol izvana ? Prvi razlog nam je poznat – te tvari opterete živčane ogranke da prijeđu u stanje u kojem više ne generiraju bol. Drugi je, možda, jer upalne tvari u koprivi mogu prouzročiti suprotni efekt – naš sam organizam trudi se smanjiti upalu. Ovaj efekt je brz. Ipak, ovaj način je pomalo sado-mazo i sjetimo se kako zbog toga pijemo čaj. Koji pomaže polako.

List koprive tipična je biljka elementa vode prema kineskoj medicini. Djeluje pozitivno na bubrege i zglobove zahvaćene upalom. Kod reumatoidnog artritisa katkad nije dovoljno snažna kao samostalni lijek ali je vrlo mudra dodatna terapija. Precizni su nijemci u kliničkim istraživanjima pokazali kako list koprive smanjuje upalne faktore koji rastu kod reumatoidnog artritisa. Kod upale mokraćnog mjehura, kopriva nije « akutna » biljka kao medvjetka koja djeluje na infekciju. No obavezna je nakon infekcije, pogotovo kod anemičnih žena i kao jedan od načina prevencije, u kurama koje traju 2 do više tjedana. Mnogi misle kako je kopriva dobra kod anemije zbog bogatstva željeza. Kopriva je mudrija od obične suplementacije mineralima. Kopriva pomaže radu bubrega, a bez zdravih bubrega nema eritropoeze, stvaranja crvenih krvnih stanica. Zbog toga može biti i dodatna terapija uz preparate željeza.

Kopriva je i blagi diuretik, zato je popularna kao « detoks » i kroz čaj i hranu. Nekima kopriva smanjuje krvni tlak, pa treba imati to na umu. Piju je da bi se osnažili, a kad ono pospaniji smo. No, nije to toliko često, samo imajte na umu.  U ajurvedi, list koprive se vodi načelom da se slično sličnom liječi, pa je popularna kod urtikarija i peludne hunjavice. Premda kliničke studije to nisu dokazale i kod nas je ova uporaba nepoznata, govori o kreativnosti razmišljanja tijekom povijesti. Sveta Hildegarda ju naziva « potpuno vrućom biljkom koja čisti želudac i raspoloženje ». Doze su relativno jasne, 12 g suhih listova dnevno ili 2-6mL tinkture u 25% etanolu, 3x dnevno u čaši vode. Oko 4 jušne žlice u litri vode kao čaj je jednostavna opcija bez vaganja.

U svom korijenu, kopriva je odabrala sasvim drugačiji kemizam. On je bogat velikim strutkurama od preko 30 ugljikovih atoma (triterpeni) među kojima je beta-sitosterol, ali i cijeli niz sličnih spojeva. Ona je čak i službeni lijek za povećanu prostatu. 6g suhog korijena dnevno koji se kuha 10 minuta u 6dcl vode i pije preko dana, ili 5mL tintkure 1 :5 (100g suhe biljke u 500mL 45% etanola). 3x dnevno. Mehanizam djelovanja je očito vrlo raznolik i nije samo jedan – od djelovanja na hormone poput dihidrotestosterona pa do posebnog proteina, SHBG, kojem smanjuju mogućnost vezanja spolnih hormona. Kako bilo, druge tradicionalne uporabe naslonjene su na ovu. Poticanje rasta kose čajem, pogotovo svježeg korijena koprive, već ima legendarni status. Taj « komplicirani » pripravak zaista možete napraviti sami s geslom « list koprive iznutra plus korijen koprive izvana ».  U modernoj fitoterapiji, korijen koprive zna se koristiti uz korijen čička kod akni, upravo zbog djelovanja na isti hormonsku razinu, po dvije žlice svake biljke koje se kuhaju  10 tak minuta i to se pije tijekom dana. Kao stvoreno da vas pubertetlije gađaju zbog arome čaja na koju se trebaju naviknuti.

Naša draga seljanka je prilično svestrana, zar ne ? Opecite se povremeno za svoju redovnu dozu serotonina.

Comments

comments